DOSAD JE AKTIVIRAN SAMO JEDNOM

U četvrtak navečer u zagrebačkom naselju Jarun kod Studentskog doma "Stjepan Radić" srušila se bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje i digla na noge čitavu hrvatsku javnost. Ionako ozbiljan incident, koji je samo pukom srećom završio bez ljudskih žrtava, postao je još ozbiljniji kada je premijer Andrej Plenković potvrdio nagađanja o pronađenom eksplozivu na letjelici.

"Razgovarali smo o padu rakete, vojnog drona i održali smo sastanak sa svim nadležnim tijelima koje provode istragu o tome što se dogodilo. Dobili smo prve inicijalne informacije. Na toj letjelici je bio eksploziv, neka vrsta bombe. Točno je da je na njoj bilo eksploziva. Dobro je da nije bilo žrtava. Temeljem daljnjeg tijeka istrage moramo utvrditi tko je lansirao projektil. Je li to slučajno ili namjerno, je li riječ o sabotaži, na to još nemamo odgovor", kazao je premijer.

Napad na članicu NATO-a?

Bivši ministar obrane i vojni analitičar Ante Kotromanović ustvrdio je da ako su točne informacije o eksplozivu na letjelici, onda je tu riječ o napadu na članicu NATO-a, bez obzira na to je li letjelica stigla s ukrajinske strane greškom ili ju je Rusija namjerno poslala. U tom se slučaju mora aktivirati članak 5. NATO-a, misli Kotromanić.

Za komentar treba li Hrvatska doista uputiti zahtjev za aktiviranjem članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, portal Direktno obratio se zapovjedniku Tigrova i bivšem načelniku Glavnog stožera OS RH, generalu zbora Josipu Luciću, koji na situaciju gleda nešto drugačije.

"Sam događaj potrebno je apsolutno istražiti po svim elementima, sagledati ga sigurnosno i politički. To zahtijeva jedno vrlo precizno razmatranje", počinje Lucić naš razgovor.

General Lucić: Hrvatska nije ugrožena

"Aktiviranje članka 5. je nešto vrlo složeno, što može rezultirati vrlo širokim spektrom različitih događanja. Mislim da se takve odluke ne donose na prečac", dodaje. 

Smatra da Hrvatska u ovom trenutku nije ugrožena.

"Mislim da ovo nije situacija za aktiviranje članka 5., odnosno smatram da Hrvatska u ovom trenutku nije ugrožena, iako je uvijek potrebno poduzimati sve mjere kako bi naši građani bili apsolutno zaštićeni. Potrebno je iskazivati povjerenje prema glavnim svjetskim organizacijama, odnosno prema Europskoj uniji i NATO-u", zaključuje.

Članak do sada aktiviran samo jednom

Podsjetimo, članak 5. označava da je napad na jednu članicu NATO-a, napad na sve njih, odnosno njime se jamči da se resursi cijelog saveza koriste za zaštitu svake države članice.

Prema službenoj stranici NATO-a, u članku 5. stoji: 

"Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih, stoga su suglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoobrane priznatog člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći stranki ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koje se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja.

Svaki takav oružani napad i sve mjere poduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Vijeću sigurnosti. Takve mjere će prestati kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti", navodi se.

Valjda spomenuti i da je članak 5. do sada aktiviran samo jednom, i to nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.