Plamenac u akciji, Putin može samo gledati: Ukrajina počela koristiti novo superoružje

Nova krstareća raketa nazvana Flamingo (Plamenac) , koja navodno ima domet od 3.000 kilometara, pojavila se u Ukrajini i navodno je već korištena za napade na ciljeve u Rusiji. Oružje s takvim dometom, o kojem se u Ukrajini događa već neko vrijeme, omogućilo bi joj da ugrozi ciljeve daleko izvan dosega drugih raketa poznatih u njenom arsenalu. Fotoreporter Associated Pressa Efrem Lukatsky prvi je otkrio postojanje Flaminga u objavi na Facebooku. Uz priloženu fotografiju i tvrdnju o dometu, naveo je da je raketa u serijskoj proizvodnji preko ukrajinske tvrtke nazvana Fire Point.
Portal Ukrajinska Pravda objavio je dva videa lansiranja Flaminga s tračnicom montiranom na dvije dvoosovinske prikolice. Vidi se da se rakete naglo penju odmah nakon lansiranja. Videozapis također navodno prikazuje njihovu upotrebu u stvarnom napadu na Rusiju. Izvještaj Ukrajinske Pravde navodi da bojna glava rakete teži oko 1.150 kilograma, iako nije naveden izvor te informacije. Ostali detalji o Flamingu, uključujući način navođenja prema cilju, za sada su skromni. Ukrajinske vlasti još nisu službeno potvrdile nijednu specifikaciju rakete. Ukrajinski ministar obrane Denys Shmyhal izjavio je danas da će više informacija biti objavljeno "kada to dođe pravi trenutak".
Zanimljivo je da je Flamingo vrlo sličan, ako nije i identičan dizajn krstareće rakete FP-5, koju je ranije predstavila tvrtka Milanion sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ta je tvrtka ranije opskrbljivala ukrajinske oružane snage. Nije poznato označava li „FP“ u FP-5 naziv Fire Point. Milanion tvrdi da FP-5 također ima domet od 3.000 kilometara. Prema tehničkoj dokumentaciji na web-stranici tvrtke, maksimalna brzina iznosi 950 km/h, a krstareća brzina između 850 i 900 km/h.
'Plamenac' može ugroziti Moskvu i Sankt Peterburg
Raketa FP-5 znatnih je dimenzija, s rasponom krila od 6 metara, maksimalnom uzletnom težinom od 6.000 kilograma i bojom glavom teškom od 1.000 kilograma, prema podacima iz tehničke dokumentacije. Priložen je i prikaz rakete pripremljene za lansiranje s dvoosovinske prikolice. Što se tiče navođenja, Milanion navodi da FP-5 koristi kombinaciju metoda, uključujući različite vrste satelitske navigacije, i da je dizajniran da bude otporan na elektroničko ratovanje. Najvjerojatnije koristi i inercijski navigacijski sustav.
Treba naglasiti da točan odnos između FP-5 i Flaminga nije poznat, te da se tehničke specifikacije i sposobnosti ukrajinske rakete mogu razlikovati. Bilo kako bilo, nova krstareća raketa s dometom od 3.000 kilometara može ugroziti cijelu središnju Rusiju, uključujući Moskvu i Sankt-Peterburg, pa čak i dijelove Sibira, piše The War Zone.
Flamingo nije prvi ukrajinski pokušaj razvoja zemaljske lansirane krstareće rakete. Tu je i kopnena verzija rakete Neptun, koja je izvorno namijenjena za borbu protiv brodova, u operativnoj upotrebi je od 2023. Ukrajinski dužnosnik rekao je ranije da ta podzvučna raketa može imati domet do 360 kilometara. Ukrajina je također dobila Storm Shadow i SCALP-EG rakete iz UK i Francuske, te ATACMS balistički projektil kratkog dometa iz SAD-a, ali nijedno od tih oružja nema domet u usporedbi s Flamingom.
Najrazornije ukrajinsko oružje
Najdalekometnija poznata balistička raketa koju Ukrajina razvija je Hrim-2, koja ima domet od 280 do 500 kilometara, što je više u rangu ruskog Iskandera-M nego strateškog oružja. S bojevom glavom od 1.150 kg, Flamingo bi bio najrazornije oružje tog tipa koje Ukrajina posjeduje, omogućujući ne samo domet, već i značajnu razinu uništenja duboko unutar Rusije. Konvencionalni dizajn Flaminga, pogonjen mlaznim motorom, nudi prednosti u brzini i prodoru, posebno u usporedbi s lakim zrakoplovima ili improviziranim dronovima koje Ukrajina često koristi za napade na velike udaljenosti.
Po dometu, Flamingo se može usporediti s ruskom raketom Kalibr, koja se lansira s brodova i podmornice, ima domet od 1.500 do 2.500 kilometara, a boju glave ima oko 450 kilograma. Rusija također koristi zemaljske rakete za lansiranje krstarenja kao što je 9M728 iz sustava Iskander, čiji domet prema službenim ruskim podacima ne prelazi 500 kilometara, sukladno (sada već ukinutom) INF sporazumu iz 1987.
Jednako važno za Ukrajinu kao i sam domet jest i mogućnost masovne proizvodnje Flaminga po niskoj cijeni, što je i jedna od prednosti koje Milanion navodi za FP-5. Salve rakete Flamingo predstavljale su ozbiljan izazov za rusku protuzračnu obranu, koja se već mnogo manje sofisticiranim napadima. Kombinacija dronova i krstarećih raketa, uz moguće korištenje mamaca, dodatno bi otežala obranu za Rusiju. Iako Flamingo nije imun na presretanja, posebno zbog podzvučne brzine i vidljivog dizajna, brojnost bi mogla biti prevagnuta.
Tajmnig otkrivanja rakete nije slučajan
Još jedna prednost je što, za razliku od oružja doniranog sa Zapada, Ukrajina ima punu slobodu korištenja Flaminga protiv bilo kojih ciljeva u Rusiji – uključujući strateške zračne baze, energetska postrojenja i logistička čvorišta. Nije slučajno što je postojanje Flaminga otkriveno upravo nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljašci.
Facebook objava Lukatskog pojavila se tik prije razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Pojava Flaminga pokazuje da Ukrajina i dalje može razvijati nova i sva razornija oružja, te prijetiti sve dublje u ruski teritorij. To je i poruka Kremlju da, ako Ukrajina poveća proizvodnju, može uzvratiti na sličan način kao što to Rusija čini gradovima diljem Ukrajine.
Hoće li Flamingo ispuniti svoj potencijal za oči, tek će se vidjeti. Osim usavršavanja tehnologije, mnogo će ovisiti o tome koliko ovih projekata ukrajinska industrija može proizvesti. U najmanju ruku, pojava ove krstareće rakete još jednom potvrđuje ukrajinsku domišljatost u razvijanju novih i inovativnih oružja za suprotstavljanje ruskoj invaziji.
Više iz kategorije: VIJESTI

Psihijatar: Društvo je zatrovano agresijom, nije lako imati 15 godina

Poznati voditelj šokirao svijet: ‘Prošao sam četiri egzorcizma i nije prestalo’

16. prosinca proglašen Danom hrvatskih branitelja Istarske županije

Uhićen Vuk Vuković: SAD ga tereti za prijevaru

11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

POČAST BRANITELJIMA Prisjetili se 185 policajaca koji su prije 35 godina otišli prema Gradu Heroju

11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

35 godina čekaju pravdu: Brat Jean-Michela Nicoliera nakon vijesti o Štuki poručio: „Nismo odustali, ići ćemo do kraja“

Novi udar na vrhu ŽNS-a: Vučemilović-Šimunović ne priznaje smjenu, institucije dobivaju slučaj u ruke

Branitelji poludjeli zbog išaranih murala: ‘Već smo vidjeli taj potpis, radi se o istoj skupini ljudi’

JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira
Prikazano 12 od 108577 članaka.
