Plenković i HDZ-ovci ostali šokirani kad su im pokazali pravo stanje: Ovo je znak da prolaze kroz ozbiljnu krizu

Ni ove godine premijer Andrej Plenković nije imao miran godišnji odmor, niti ga je proveo daleko od očiju javnosti, što i nije čudno kada se zna da ga već od rujna očekuju brojni izazovi koji se uglavnom vežu uz početak kampanje za parlamentarne izbore. U kampanji, doduše, Plenković već sudjeluje, znajući da je riječ o izborima na kojima će se boriti za treći uzastopni mandat, ali i o izborima koji bi mogli biti odskočna daska za njegovu daljnju političku karijeru, bilo da se odluči ostati u Hrvatskoj ili vratiti u Bruxelles na neku od vodećih pozicija, što će ovisiti o rezultatu europskih izbora, čiji je datum već definiran.

Kada je o parlamentarnim izborima riječ, u HDZ-u se o idealnom vremenu ne mogu usuglasiti. Na jednoj su strani oni koji misle da bi bilo bolje da se izbori održe što prije kako bi Plenković izbjegao otvaranje eventualnih novih afera i gomilanje drugih problema koje sa sobom nosi još jedna neizvjesna jesen i zima, a na drugoj oni koji smatraju da se izbori trebaju održati u redovnom roku i da Plenković ne treba stvarati paniku i izazivati izvanredne okolnosti.

Njihov je argument da će datum izvanrednih izbora teško tempirati onako kako mu odgovara jer u konačnici nakon raspuštanja Sabora izbore raspisuje predsjednik Milanović, s kojim Plenković još nije posve izgladio odnose premda su nedavni susreti u Sinju i Kninu dali naslutiti da ipak počinje period civiliziranije komunikacije.

Novi pregovori

Za Plenkovića pak u rujnu počinje period novih pregovora sa sindikatima državnih i javnih službi o koeficijentima odnosno rastu njihovih prava i primanja, od čega glava već boli ministra financija Marka Primorca koji već dugo među svojim najbližim suradnicima izražava zabrinutost za stabilnost državne blagajne. Zabrinutost zbog onoga što bi USKOK mogao otkriti o aferi HEP izražava se pak u Ministarstvu gospodarstva kojim upravlja Davor Filipović.

Zbog te su afere zabrinuti i u vladajućoj stranci jer smatraju da Plenković skandal u HEP-u nije smio gurnuti pod tepih pretvarajući se da on ne postoji i štiteći Filipovića. No Plenković kritike i sugestije ne želi čuti i to jest jedna od njegovih osobina koju mu zamjeraju suradnici unutar stranke u kojoj se ponovno budi val nezadovoljstva. Kako tvrde naši sugovornici iz HDZ-a, već se sada čini da će Plenković kompletnu kampanju za parlamentarne izbore svesti na vlastite interese i osvajanje trećeg mandata te će kampanja biti fokusirana samo na njega i na njegove uspjehe. Kada se govori o Plenkovićevim uspjesima, valja reći da on zaista predizbornu kampanju misli bazirati na ulasku Hrvatske u Schengen i eurozonu, a namjera mu je da sebe isturi u prvi plan i u procesu obnove, ali i u borbi s inflacijom, što mu u HDZ-u zamjeraju oni koji drže da se stranka u kampanji trebala predstaviti kao skupina timskih igrača.

S kime će Plenković na izborne liste još je jedno od pitanja kojima su zaokupljeni u stranci jer će ovi nadolazeći izbori biti drugačiji i po tome što se održavaju po novoustrojenim izbornim jedinicama. Stoga će Plenković, bez obzira na Šeksovu računicu i rezove, ipak morati biti oprezan i izbalansiran i voditi računa o pojedinim kritičnim sredinama i jedinicama.

Šok i nevjerica

Da će opreza morati biti, potvrdila je nedavna anketa koju je za HDZ provela agencija bliska premijerovu savjetniku Robertu Kopalu. Prema toj novoj anketi, HDZ bi na idućim parlamentarnim izborima mogao osvojiti 52 mandata, što je podatak koji je izazvao šok i nevjericu kod premijera Plenkovića i njegovih suradnika koji su potom odlučili potražiti drugo mišljenje, odnosno angažirati drugu agenciju da provede novu anketu na 500 ispitanika, i to po mandatima u izbornim jedinicama.

Nezadovoljnici u HDZ-u i jesu aktivni zbog toga što je Plenković, suprotno vlastitim najavama o pomlađivanju stranke, njihove organizacije prepustio istim ljudima, stranačkim kapitalcima pored kojih se mladi i sposobni ljudi ne uspijevaju probiti. U Dalmaciji sve konce još vuče Ante Sanader sa svojim kadrovima, u šibenskoj županiji tu ulogu ima Nediljko Dujić kojega je Plenković instalirao na čelo Hrvatskih šuma, a u zadarskoj, naravno, nezaobilazni Božidar Kalmeta.

Nezadovoljni kadrovi

Velika trojka koju je Plenković prihvatio nauštrb pomlađivanja stranke na izborima doista bi mu se mogla obiti o glavu, a osim toga, Plenković bi mogao imati problema i zbog toga što su i braniteljske udruge i Hrvatski generalski zbor, ali i crkveni poglavari razjedinjeni u pogledu potpore njemu i njegovoj stranci. Da HDZ ima razloga za zabrinutost, sugeriraju i službene ankete, pa tako posljednji Crobarometar za kolovoz također otkriva kako je rejting vladajuće stranke u padu te iznosi 25,2 posto, dok ih je u srpnju podržavalo 25,5 posto ispitanika.

Ostale su opcije ispod izbornog praga pa u tu skupinu spada i Puljkov Centar koji je u kolovozu pao na 2,5 posto, dok im je u srpnju rejting iznosio 2,8 posto. Iz toga bi se moglo zaključiti da se splitski gradonačelnik nije trebao zamjerati svojoj donedavnoj kolegici Maji Đerek, s kojom je ušao u sukobe koji ne prestaju puniti lokalne medije i ujedno se odražavaju na rejting stranke u kojoj je HDZ vidio svojeg mogućeg koalicijskog partnera.

Navodno se do te mjere ozbiljno razrađivala mogućnost suradnje između Centra i HDZ-a da je Plenković bračnom paru Puljak bio spreman ponuditi fotelju u Europskom parlamentu preko HDZ-ove liste čiji bi on bio nositelj, ali kako Puljkova stranka gubi potencijal, tako vjerojatno i ta ponuda koju je premijer spremao pada u vodu.

Koalicijski potencijal

Često se u HDZ-u problematizira koalicijski potencijal njihove stranke koja trenutno surađuje sa strankama koje ne prelaze prag, a kako zasad stvari stoje, Domovinski pokret mogao bi biti opcija bez koje Plenković neće moći sastaviti Vladu, naravno ako ne želi ući u lijevu koaliciju s ekipom iz Možemo koja je nedavno donijela odluku o samostalnom izlasku na izbore. Premda su male šanse za to da SDP uopće bude relativni pobjednik izbora, oni svoju nadu za koalicijski potencijal vide u Mostu, ali sve i da to bude preduvjet za formiranje Vlade i rušenje HDZ-a, Možemo, prema tvrdnjama upućenih, s Mostom ne želi pa bi Grmoja, Petrov i ostatak ekipe i u idućem sazivu Sabora mogli ostati u oporbi, što je možda i najlakši posao za svakog političara.

Ono što će za Plenkovića biti najteži posao jest uvjeriti građane da dobro radi svoj posao jer su podaci o smjeru kretanja zemlje porazni. U srpnju je tako smjer u kojem zemlja ide podupiralo 16,9 posto građana, dok je u kolovozu potpora pala na 14,8 posto. Čak je 75 posto ispitanika u kolovozu upozorilo na manjak društvenog optimizma, dok je u srpnju taj broj iznosio 70,1 posto. Nije teško zaključiti kako je ovo ozbiljan rast koji bi trebao biti i više nego dovoljan razlog da se vladajuća garnitura zapita što rade pogrešno, posebice zbog toga što im na vrata kuca superizborna godina.