Plenković: Novi paket mjera pomoći gospodarstvu vrijedan 2,1 milijardu kuna

Nove mjere pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa i zatvaranja nekih djelatnosti, poput ugostiteljstva i drugih, ukupno su ‘teške’ 2,1 milijardu kuna i na tragu su politike očuvanja radnih mjesta i pomoći privatnom sektoru, istaknuo je u ponedjeljak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Nove mjere pomoći gospodarstvu odnose se na, kako je kazao premijer, na više od 80 tisuća zaposlenih, a riječ je o tri mjere, od koje je prva ona od 4.000 kuna mjesečne naknade za radnike, za što se što se uz doprinose izdvaja oko 470 milijuna kuna.

Druga mjera se odnosi na pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom zatvorenosti, a ta mjera bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna, dok je kao treću mjeru premijer naznačio novi paket tzv. covid kredita preko Hamag-Bicro-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Obrazlažući na Vadi te mjere ministar financija Zdravko Marić kazao je da se donose zbog novih epidemioloških mjera koje su stupile na snagu s petka na subotu prošlog tjedna i zbog kojih su u petak i danas u ponedjeljak održani sastanci s predstavnicima ugostitelja i drugih poduzetnika.

Predstavio je i novu mjeru koje do sada nije bilo, a kako je kazao, uzevši u obzir činjenicu da su pojedinim djelatnostima, konkretno – ugostiteljstvu, priređivačima igara na sreću i onima koje je objedinio pod nazivom rekreativni sport – odlukama civilnog stožera u potpunosti ili djelomično obustavljen rad.

“Naša je ideja da im se u okviru postojećih i s ovom novom mjerom pomogne, a riječ je o mjeri kompenzacije koja omogućava pokrivanje dijela ili potpunih fiksnih troškova. Tu se misli na najam ili zakup poslovnog prostora, pričuvu, sve komunalije poput struje, vode, plina, čistoće, komunalne naknade, interneta i fiksne telefonije, računovodstvenih servisa, HRT naknade, spomeničke rente, a kod priređivača igara na sreću i dio njihove fiksne godišnje naknade”, objasnio je ministar Marić.

Da bi se kvalificirali za ovu mjeru, poduzetnici će, kako je dodao, morati imati pad prihoda od 60 i više posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine tj. prosinac na prosinac.

Kako se ta mjera uvodi prvi puta, morat će iziskivati od tijela državne uprave, poglavito Porezne uprave veći angažman, jer će ona biti zadužena za operativnu analitiku i komunikaciju s poreznim obveznicima, najavio je Marić, dodajući da će se to raditi putem ePorezna, te da će se sve učiniti kako bi ta mjera što prije zaživjela i da se pokriju troškovi.

Oko izračuna za tu mjeru, kazao je da je to sada još teško točno reći, ali da se radi o oko 250 milijuna kuna.

O mjeri 4.000 kuna za očuvanje radnih mjesta ministar rada i mirovinskog sustava Aladrović na Vladi je istaknuo da su i o tome razgovarali na sastanku s ugostiteljima i poduzetnicima te da će Upravno vijeće HZZ-a održati uskoro oko toga sjednicu i ažurirati kriterije.

“Očekujemo da ćemo imati prijave za oko 80 tisuća zaposlenika, plus još oko 20 tisuća prijava za zaposlenike koji su vezani za te sektore kojima je onemogućen rad novim mjerama stožera. Time ćemo angažirati dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta, a što se tiče ta tri sada pogođena sektora do sada smo uložili više od 1,2 milijarde kuna u očuvanje radnih mjesta i tržišta rada”, naveo je Aladrović.

Iznio je i podatak da sada u zemlji imamo oko šest tisuća više zaposlenih nego na početku covid krize, kao i da će i dalje nastavljati pružati podršku poslodavcima i zaposlenicima.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić naznačio je da se pripremaju aktivnost Hamag-Bicroa da se osigura kreditna linija od 1,3 milijarde kuna za kredite malim poduzetnicima koji su imali pad prometa iznad 60 posto i da mogu namiriti svoju likvidnost i stvoriti pretpostavke za nastavak rada, posebice u sektorima kojima su odluke civilnog stožera sada zaustavile rad.

S te strane Vlada je usvojila i izmjene nekoliko programa važnih za provedbu i realizaciju spomenutih mjera – programa “Covid-19 zajam za obrtna sredstva”, “ESIF jamstva”, Jamstvenog programa “Plus” i programa “Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj”.

Predstavljajući te izmjene ministar Ćorić istaknuo je da se u programu “Covid-19 zajam za obrtna sredstva” mijenja rok važenja tog programa sa dosadašnjeg 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2021., čime se omogućava dulji rok prijave poduzetnika na taj program.

Kod programa “ESIF jamstva” Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag) kao mjera za pomoć gospodarstvu RH uslijed epidemije koronavirusa mijenja se odnosno povećava maksimalni iznos jamstva kod ESIF Pojedinačnih jamstava s dvije na četiri milijuna eura.

“Ta je izmjena neophodna, budući se dosadašnji iznos pokazao premalen kod većih, kapitalnih investicija zbog čega se bankama odobravao manji postotak jamstva ili je banka bila primorana razdijeliti investiciju na dva kredita kako bi bila adekvatno osigurana, zbog čega je posljedično poduzetnik imao veće troškove”, objasnio je ministra Ćorić.

Izmjenom Jamstvenog programa “Plus” produžuje se njegov rok važenja sa 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2023., čime se omogućuje dulji rok prijave poduzetnika na taj program, a s istim ciljem mijenja se i roka važenja programa “Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj” do najkasnije 31. prosinca 2023. godine. (Hina)