Predsjednik Vlade Andrej Plenković doputovao je u ponedjeljak u jutarnjim satima u službeni posjet BiH tijekom kojega će boraviti u Sarajevu i Mostaru, a svrha njegova posjeta je poslati poruku o cjelovitosti BiH i potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti u toj susjednoj zemlji.

Plenković i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija su nakon službenih razgovora stali pred novinare.

Nakon razgovora dviju delegacija, Tegeltija je kazao kako su zajednički zaključili da BiH i Hrvatska imaju dobre odnose koji se razvijaju uz sve pokušaje pojedinaca da tu sliku predstave na neki drugi način.

– Naši ekonomski odnosi su na jako visokom nivou. Hrvatska spada u tri zemlje najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, veliki pad u našoj trgovinskoj razmjeni smo nadoknadili u prvih deset mjeseci ove godine. Očekujemo da će premašiti 2 milijarde eura do kraja godine.

Nakon Tegeltija, medijima se obratio i Plenković.

Kazao je kako Hrvatska želi pomoći BIH na putu prema integracijama i kako su im pružili ruku potpore po pitanju pandemije.

– Po pitanju nezakonitih migracija moramo surađivati, važna je suradnja naših policija i nadležnih službi kako bi spriječili da mnogi ljudi ne dođu u situaciju da budu izmanipulirani i završe tragično.

Dodao je kako je Hrvatska spremna povećati trgovinsku suradnju i razmjenu s BIH te povećati suradnju u području energetike, prenosi Jutarnji list.

Mostar je pozitivan primjer u pronalaženju konsenzusa u izbornom zakonu

– Što se tiče unutarnjih političkih pitanja u BiH, ključna je poruka o cjelovitosti BiH i pravilnom funkcioniranju institucija BIH. Razumjeli smo od Tegeltije da je Vijeće imalo svega četiri sastanka od lipnja do sada, a mi u Hrvatskoj se sastajemo barem jednom tjedno. Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne, da su u njima svi kvalitetno zastupljeni i da takve donose prijedloge zakona i za parlament. Hrvatska ne želi vidjeti ikakve separatističke tendencije unutar BiH i želimo da se poštuje Daytonski sporazum. Tuđman je bio jedan od ključnih aktera koji je pomogao da se dogovor u Daytonu dogodi.

– Što se tiče izbornog zakona, do tog dogovora treba doći kako bi svi narodi bili jednako zastupljeni. Željeli bismo da su naši odnosi prohodni i intenzivni. Zanima me može li se nešto očekivati u 2021. ili će se razgovori produljiti na 2022. Ima nekoliko mjeseci za razgovore, željeli bismo da rezultiraju pravičnim dogovorom. Svi zajedno trebamo učiniti maksimalan napor da u BiH dođe do dogovora i da država funkcionira na legitiman način. Mostar je sada jedan pozitivan primjer i konkretna točka u pronalaženju konsenzusa u izbornom zakonu.