Podignut spomenik hrvatskim braniteljima u Belaju i Belajskim poljicama

„Sve koji su zaboravili što se ovdje događalo, neka ovaj spomenik podsjeti, a one koji nisi ni znali, neka ih pouči da je postojala generacija hrvatskih ljudi koja je bila kadra po cijenu vlastitog života braniti i obraniti svoj grad, svoj narod i svoju domovinu“, poručio je ministar Medved

U Belaju je svečano otkriven i blagoslovljen spomenik u čast poginulim hrvatskim braniteljima s područja Belaja i Belajskih Poljica, koji su poginuli 4. studenog 1991. prilikom proboja tenkova tzv. JNA iz vojarne Logorište.

Uz obitelji poginulih hrvatskih branitelja i hrvatske branitelje, svečanom otkrivanju spomenika nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić te brojni mještani.

„Ovdje obrana Karlovca pokazuje odlučnost i hrabrost da se obrani grad i domovina. Važno je naglašavati istinu, a istina je samo jedna. Bili smo žrtva velikosrpske agresije, a hrabrošću i odlučnošću hrvatskih branitelja obranili smo svoju zemlju. To je lekcija iz povijesti koju je važno prenositi na mlađe generacije“, kazao je ministar Medved.
„Sve koji su zaboravili što se ovdje događalo, neka ovaj spomenik podsjeti, a one koji nisi ni znali, neka ih pouči da je postojala generacija hrvatskih ljudi koja je bila kadra po cijenu vlastitog života braniti i obraniti svoj grad, svoj narod i svoju domovinu“, poručio je ministar Medved.
Prigodnim govorima obratili su se i general Rudolf Brlečić, brigadir Dubravko Halovanić te bojnik Miroslav Dobranić, a spomenik koji je sufinanciralo Ministarstvo hrvatskih branitelja, otkrili su general Josip Stojković i brigadir Renato Radočaj.
Nakon otkrivanja i blagoslova spomenika, u Crkvi Gospe Fatimske u Belaju služena je misa za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu te žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, a potom je počast odana i kod spomen-obilježja svim žrtvama s tog područja.
Na današnji dan, 4. studenog 1991., tzv. JNA krenula je iz vojarne Logorište u pohod na Belajske Poljice, Belaj i Podvožić. Iako nadmoćni u naoružanju, nisu uspjeli osvojiti prostor od Logorišta do Barilovića i šire, ali su u žestokom napadu s kopna i iz zraka razorili škole i crkve te obiteljske kuće i gospodarske objekte, no najveća cijena plaćena je životima i krvlju žrtava, hrvatskih branitelja i civila stradalih u tom agresorskom pohodu, u kojem su ih zaustavili hrabri hrvatski branitelji.