Povećanje mirovina i mirovinska reforma: Što donose nove izmjene?

Vlada planira povećati invalidske mirovine za 10 posto, dok će mirovinski faktor iznositi 0,9 za djelomičnu nesposobnost za rad i 1,1 za potpunu nesposobnost. Također, preračun mirovina provest će se retroaktivno za oko 160.000 korisnika, donosi mirovina.hr.

Međutim, mirovinska reforma donosi još 14 ključnih izmjena, uključujući novu formulu usklađivanja mirovina, trajni dodatak, povoljniju bonifikaciju duljeg rada te veća prava za umirovljenike koji žele raditi. Unatoč tim promjenama, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) izražava nezadovoljstvo jer su dva važna zahtjeva odbijena.

Ključne promjene u mirovinskoj reformi

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predložilo je pet glavnih izmjena:

Povećanje prosječne mirovine – Cilj je podići prosječnu mirovinu sa sadašnjih 625 eura na 800 eura do kraja mandata Vlade RH, što bi iznosilo 50% u odnosu na prosječnu plaću.

Nova formula usklađivanja mirovina – Odnos između indeksa rasta plaća i indeksa rasta troškova života bit će 85:15 u korist plaća.

Godišnji dodatak (tzv. 13. mirovina) – Uvodi se od 2025. godine, a visinu dodatka za svaku godinu rada određivat će Vlada RH.

Povećanje dodatnog staža za majke – Staž se povećava za 12 mjeseci po djetetu, ali samo za izračun visine mirovine, ne i za uvjete za odlazak u mirovinu. Retroaktivna primjena nije predviđena.

Povećanje vrijednosti najniže mirovine – Najniže mirovine rast će za 3 posto.

Veća prava za umirovljenike koji žele raditi

Ministar rada Marin Piletić najavio je značajne promjene za umirovljenike koji žele nastaviti raditi:

Ukinut će se penalizacija prijevremenog umirovljenja nakon 70. godine života – Ova mjera obuhvatit će oko 120.000 umirovljenika. Međutim, penalizacija od 0,2% mjesečno za pet godina ranijeg umirovljenja i dalje ostaje na snazi.

Mogućnost rada uz mirovinu – Osobe u invalidskoj mirovini zbog potpune nesposobnosti moći će raditi do 3,5 sata dnevno, dok će umirovljenici stariji od 65 godina moći raditi puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine.

Obrtnicima omogućeno pola radnog vremena uz punu mirovinu – Ova mjera primjenjivat će se nakon 65. godine života.

Što još donosi reforma?

Priznavanje staža po svim osnovama – Staž će se računati ne samo po osnovi zaposlenja, već i po osnovi drugog dohotka.

Ukidanje kontrolnog pregleda za invalidske mirovine – Korisnici invalidskih mirovina neće morati na obavezne kontrolne preglede, osim na vlastiti zahtjev.

Priznavanje izvanbračne zajednice za obiteljsku mirovinu – Pravo na obiteljsku mirovinu dobit će i oni čije su izvanbračne zajednice prestale prije 28. ožujka 2008. godine.

Zahtjevi Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH)

SUH pozdravlja većinu novih mjera, ali inzistira na dodatnim izmjenama:

Prosječna mirovina treba iznositi 60% prosječne plaće (trenutno je planirano 50%).

Usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu – SUH predlaže da se mirovine usklađuju prema rastu plaća ili troškova života, ovisno što je povoljnije, u omjeru 90:10 (umjesto 85:15).

Ukidanje penalizacije s 65 godina – Umjesto sa 70 godina, SUH traži ukidanje penalizacije već sa 65 godina te primjenu najnižeg penalizacijskog faktora iz proteklih razdoblja.

Priznavanje dodatnog staža za majke – SUH inzistira da se 12 mjeseci staža po djetetu prizna i sadašnjim umirovljenicama, ne samo budućima.

Povlastice za obiteljske mirovine – Traži se ukidanje uvjeta dobi od 65 godina za primanje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu.

Poboljšanje statusa invalidskih umirovljenika – SUH traži da se invalidski umirovljenici ne prebacuju automatski u starosnu mirovinu s 65 godina.

Zaključak

Iako mirovinska reforma donosi niz poboljšanja, SUH i dalje smatra da su potrebne dodatne izmjene kako bi se osigurao dostojanstven život svih umirovljenika. Sljedeća prilika za raspravu o njihovim prijedlozima bit će na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe.

Hoće li se Vlada dodatno prilagoditi zahtjevima umirovljenika, ostaje za vidjeti.