Povratak iseljenika u domovinu: Više od 10 tisuća Hrvata godišnje se vraća, najviše iz Njemačke – raste interes i u Južnoj Americi

Hrvatska sve više postaje odredište povratka svojih iseljenika. Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, godišnje se u Hrvatsku vrati oko 10.000 osoba s hrvatskim državljanstvom. Iako su nekada povratnici najviše dolazili iz Bosne i Hercegovine, danas ih, kako ističe Milas, najviše dolazi iz – Njemačke.

U saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje, koji je dobio široku potporu zastupnika, Milas je istaknuo i kako je prošle godine čak 6.700 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo, najviše iz zemalja Latinske Amerike – Argentine i Čilea.

Strategija povezivanja s dijasporom

Zakon koji se sada mijenja ima za cilj dodatno unaprijediti odnose s hrvatskim iseljeništvom i njihovim potomcima, a Milas je u raspravi podsjetio na niz konkretnih mjera koje država provodi kako bi ojačala veze s Hrvatima izvan domovine. Posebna pozornost, očekivano, posvećena je Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali se aktivno radi i na uključivanju Hrvata iz Srbije, Makedonije, Kosova i šire dijaspore.

Središnji državni ured uveo je internetske tečajeve hrvatskog jezika za početnike razina A1 i A2, koje trenutno pohađa više od 30.000 polaznika. Zahvaljujući posebnoj upisnoj kvoti koja je uvedena 2018. godine, danas više od 200 studenata – iseljenika i pripadnika hrvatskih manjina – studira na sveučilištima diljem Hrvatske.

Rekordan broj stipendija

Broj studentskih stipendija za Hrvate izvan Hrvatske značajno je porastao. Dok ih je 2016. bilo ukupno 450, danas se taj broj popeo na 1.500. Od tog broja, čak 250 stipendija dodijeljeno je studentima u BiH, dok 200 pripada studentima iz BiH koji studiraju u Hrvatskoj. Poseban iskorak ostvaren je u zadnje dvije godine – uvedene su stipendije i za Hrvate u Srbiji, Makedoniji i na Kosovu.

Projekt “Biram Hrvatsku” i povratak useljenika

Iako su pojedini saborski zastupnici, poput Ivice Ledenka (Most), doveli u pitanje učinkovitost programa “Biram Hrvatsku”, Milas je stao u njegovu obranu. “Odobreno je 814 zahtjeva – ne smatram da je to mali broj. To je vrijedan putokaz i primjer drugima”, istaknuo je.

Podrška Hrvatima u Srbiji i BiH

Govoreći o pomoći Hrvatima u Srbiji, Milas je naglasio da su im sredstva za očuvanje kulturne baštine u posljednjih deset godina povećana pet puta. Posebno se ponosi izgradnjom Hrvatskog doma – projekta od strateškog značaja. U BiH se, kako kaže, radi na čak 16 strateških projekata – od distrikta Brčko, preko središnje Bosne, do Mostara i Širokog Brijega.

Na temu političke jednakopravnosti Hrvata u BiH, Milas je istaknuo da se pitanje izbornog zakona redovito stavlja na stol u međunarodnim razgovorima, posebno onima koje vodi premijer Andrej Plenković. “Politička stabilnost BiH jedan je od ključnih ciljeva i preduvjeta za jednakopravnost Hrvata u toj zemlji”, rekao je.

Porezne olakšice i biračko pravo iseljenika

Na pitanje o tome koliko je povratnika ostvarilo pravo na petogodišnje porezno oslobođenje, Milas je odgovorio kako te podatke tek treba dostaviti Porezna uprava na kraju godine. Također, odbacio je mogućnost da se pravo glasovanja za iseljenike izjednači s onim što imaju zatvorenici, ocijenivši da “takva paralela nije primjerena”.

Zastupniku romske manjine Veljku Kajtaziju, koji je predložio primjenu zakonskih mjera i na hrvatske useljenike koji su pripadnici nacionalnih manjina, Milas je odgovorio kako svi hrvatski državljani – bez obzira na podrijetlo – imaju ista prava.

Hrvatska kroz sustavne politike i konkretne mjere pokazuje odlučnost da zadrži veze sa svojom dijasporom, privuče potomke iseljenika, ali i podrži autohtone hrvatske zajednice izvan granica. Brojke koje iznosi državni tajnik Milas svjedoče o tome da se ti napori – unatoč izazovima – već sada pretvaraju u konkretne rezultate.