27. LISTOPADA 1991.: Napad na Toranj, obrana Korane i jačanje južnih prilaza Osijeku

Napad na Toranj uz potporu bjelovarskih tenkova

Na pakračkom bojištu 54. samostalna bojna ZNG-a Čakovec sudjelovala je 27. listopada u napadu na selo Toranj. Postrojba je djelovala iz područja Gornje Obriježi, Batinjana i Malog Banovca, a u napadu su je podupirala dva tenka 105. brigade iz Bjelovara.

Toranj je bio važan za nadzor prometnica i prilaza Pakracu. Znanstveni rad o borbama na zapadnoslavonskom bojištu navodi da su se pobunjeničke snage vraćale u područja koja hrvatske snage nisu mogle dovoljno zaposjesti. Isti rad posebno bilježi ponovno zauzimanje Tornja 30. listopada. Zato se djelovanje 54. bojne 27. listopada može opisati kao napad na selo, ali ne i kao njegovo oslobađanje toga dana.

Zapovijed 110. brigade za obranu Korane i Logorišta

Na karlovačkom području Zapovjedništvo 110. brigade izdalo je 27. listopada Naredbu za borbene aktivnosti, operativni broj 31. U kontekstu nastojanja da se ograniči kretanje snaga iz vojarne Logorište, trećem je bataljunu naređeno da s ojačanim vodom zaposjedne položaj na jugoistočnim padinama Vinice, u području Belajskih Poljica, te spriječi izlazak tenkova prema selu i forsiranje Korane kod Mlina. Bataljun je dobio dva tenka i bestrzajni top.

Prvom bataljunu naređeno je spriječiti izlazak tenkova preko mosta na Turnju. Diverzantske skupine inženjerijskog voda trebale su onemogućiti ulazak i izlazak iz vojarne, dok je topništvo trebalo biti spremno djelovati na snage i tehniku koje bi pokušale izići. Riječ je o zapovijedi za obrambeno raspoređivanje; ona sama ne potvrđuje da je tog dana došlo do tenkovskog proboja.

Prva operativna zapovijed 130. brigade

Na osječkom bojištu 130. brigada, ustrojena dva dana ranije radi jačanja obrane grada, 27. listopada primila je prvu operativnu zapovijed. U njezin je sastav uključena i 3. pješačka bojna 106. brigade, poznata kao Čepinska bojna. Zadaća je bila žurno popuniti postrojbu ljudstvom i opremom te zaposjesti crtu južno od Osijeka, uključujući područje Antunovca, Ernestinova i Laslova.

Taj je zapis važan za razumijevanje obrane Osijeka, ali opisuje ustrojavanje i raspored snaga, a ne pojedinačnu borbu 27. listopada.

Što se može potvrditi za slunjsko bojište?

Povijesni prikaz Policijske postaje Slunj opisuje uspostavu obrambene crte od Maljevca prema području Plitvičkih jezera i Saborskog krajem rujna i početkom listopada. U tom prikazu nema izdvojene akcije s datumom 27. listopada. Slunjsko bojište može ostati u širem pregledu ratnih zbivanja toga razdoblja, ali za tvrdnju o konkretnoj borbi toga dana potreban je dnevni izvještaj postrojbe ili policije.