Pročitali smo gospodarski program Vlade. Obećaju 125 tisuća radnih mjesta i prosječnu plaću od 1600 eura

U dijelu programa koji se odnosi na gospodarstvo “ziheraški” se nabrajaju neki ciljevi, koji su ionako dobrim dijelom dostignuti, kako bi se kasnije Vlada mogla hvaliti da je ispunjeno sve što je i obećano.

Danas je u ministarstvima izvršena primopredaja dužnosti te  je vođenje ministarstva gospodarstva preuzeo novi ministar Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta.

Šušnjar je do sada bio nepoznat široj javnosti, tako da se o njegovo viziji hrvatskog gospodarstva ne zna previše. Radio je kao odvjetnik i stečajni upravitelj. U razgovoru za Dnevnik Nove Tv prije dva dana izjavio je da mu je upravo to iskustvo omogućilo da spozna “što muči gospodarstvo”.

Ni nakon što se u ponedjeljak, nakon prve sjednice Vlade, Šušnjar obratio medijima, nismo upjeli nešto konkretnije doznati u kojem smjeru će se stvari, što se tiče gospodarstva, kretati osim da smatra da treba raditi na povećanju udjela industrije u BDP-u, što misli postići “poreznim promjenama, administrativnim rasterećenje i olakšavanjem poslovanja”, što bismo vjerojatno čuli od bilo kojeg ministra iz bilo koje stranke registrirane u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska bi se trebala pripremiti za razdoblje s manje novca iz EU fondova

Iako su posljednjih nekoliko godina ekonomski trendovi relativno dobri – zaposlenost se povećala, BDP je rastao iznad prosjeka EU, nezaposlenost je na najnižim razinama u posljednja tri desetljeća – treba imati na umu da se dobar dio toga dogodio zahvaljujući snažnom priljevu novca iz EU fondova, koji će se postupno smanjivati.

Na to upozoravaju i relevantni ekonomisti, kao što je Velimir Šonje, koji je uoči parlamentarnih izbora objavio tekst u kojem piše “da će politika sljedeće hrvatske vlade u velikoj mjeri odrediti društvenu i ekonomsku sudbinu Hrvatske za narednih 10-15 godina. Odredit će našu sposobnost za nastavak razvoja u uvjetima kada aktualni „motori“ rasta (priljev EU sredstava i oporavak osobne potrošnje) više neće moći davati doprinos rastu kakav su davali proteklih nekoliko godina.”

Ni iz programa nove Vlade za razdoblje od 2024. do 2028. godine, objavljenog prije nekoliko dana, također se ne može iščitati da su svjesni potrebe pripreme za razdoblje pred nama, koje seže dalje od kraja mandata. 

U dijelu programa koji se odnosi na gospodarstvo tako se “ziheraški” nabrajaju neki ciljevi, koji su ionako dobrim dijelom dostignuti, kako bi se kasnije Vlada mogla hvaliti da je ispunjeno sve što je i obećano.

Na primjer, u jednoj od točaka obećaje se da će Vlada “osigurati rast kreditnog rejtinga kako bi prvi puta dosegnuo kategoriju A”. Ekonomski analitičari već dulje vrijeme prognoziraju da bi Hrvatska u vrlo kratkom roku, već do kraja ove godine mogla dobiti ocjenu A kreditnog rejtinga. 

Hrvatske javne financije postale su znatno otpornije otkad smo ušli u eurozonu, jer su nam sada dostupni određeni financijski mehanizmi u slučaju poremećaja. Javni dug prikazan kao udio u BDP-u se već dulje vrijeme – od 2015. godine – smanjuje, što također utječe na ocjenu. Stoga je obećanje Vlade besmisleno, jer to što obećaju – jasno je da će se dogoditi.

Vlada u prvi plan gura pitanja javnih financija

Zapravo se većina toga što piše  u gospodarskom dijelu programa Vlade, odnosi na javne financije i više je pod ingerencijom ministarstva financija, nego gospodarstva. Što se tiče samog gospodarstva, u programu se najavljuje donošenje Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027. godine, no ne spominje se što bi bile ključne točke tog plana.

U programu stoji i obećanje o smanjenju javnog duga ispod razine od 60 posto BDP-a. No, slično kao i kod kreditnog rejtinga, javni dug je već sad ana skoro 60 posto BDP-a Prošlu godinu završili smo s dugom od 63 posto BDP-a, dok su prognoze za ovu godinu pad na razinu od 58 posto BDP-a. 

Od zanimljivijih točaka programa izdvaja se i ona o otvaranju 125 tisuća radnih mjesta. Hrvatsko tržište rada trenuto opterećuje manjak radne snage. No Vlada namjerava potaknuti otvaranje novih 125 tisuća radnih mjesta i to uz pomoć mjera aktivne politike zapošljavanja. Osim toga, žele i da prosječna mjesečna neto plaća u ovom mandatu dosegne 1600 eura.