Iako su Hrvati desetljećima prije sudjelovali u financiranju nabavke i izrade oružja za bivšu državu, Domovinski rat ih je zatekao gotovo bez metka. Nakon što je JNA napustila vojarne sa svim oružjem koje je mogla odvući, a onda i embarga koji je Hrvatskoj zakucan kao posljednji klin u lijes – preostala je obrana lovačkim puškama, onim što se uspjelo oduzeti JNA i okretanje vlastitoj izradi.

Tako je na današnji dan 1991. godine iz tvornice ferolegura Dalmacija Dugi rat izašlo prvo oklopno vozilo TIN, nazvano po akronimu Tuđman i narod. TIN je uskoro dospio na naslovnice svjetskih vojnih časopisa, a izazvao je i reakcije iz Beograda koji je naložio da se TIN mora uništiti.

Iako je imao značajnu ulogu u borbenim djelovanjima 4. gardijske brigade, njegova izrada imala je za cilj pokazati da je Hrvatska u stanju izraditi sredstva te vrste, što je bilo od neprocjenjivog značaja za moral, kako branitelja tako i svih građana.

Ubrzo uništen u zadarskom zaleđu

“Za razliku od nekih ranijih, i mnogih kasnijih hrvatskih improviziranih oklopnih vozila, TIN je bio potpuni oklopni transporter. U nuždi su se “oklopnjaci” najčešće radili zavarivanjem limova i ploča na karoseriju. Za razliku od toga, na TIN-u je izrađeno cjelovito, zatvoreno oklopno tijelo, koje je štitilo posadu ne samo od mina i projektila, već i od napada bojnim otrovima. Prirodno je da su se na njemu javili i neki problemi koji su na kasnijim vozilima, zahvaljujući iskustvu s ratišta, izbjegnuti”, prenosi HKM riječi Ivana Skendera.

Pojava TIN-a izravno je potaknula izradu drugih oklopnih transportera širom zemlje. Ubrzo po dovršetku TIN-a pokrenuta je izrada većeg broja improviziranih oklopnih transportera u splitskom škveru, s kojim su se naknadno povezala brodogradilišta iz Trogira i Korčule i počeli izradu vlastitih “oklopnjaka”, a njihovo javno pokazivanje u mnogo je slučajeva potaklo izradu sličnih vozila i u drugim dijelovima Hrvatske. Na žalost, TIN nije bio dugog vijeka. Uništen je u listopadu 1991. u borbama za selo Briševo u zadarskom zaleđu.