‘PUTIN JE STJERAN U KUT, NITKO MU SE NE USUDI DONIJETI LOŠE VIJESTI’! Ruskom ‘caru’ otkucava sat: Ukrajincima se smiješi brutalna šansa, ali ima jedna kvaka

ŠEST MJESECI RATA

Danas se navršava šest mjeseci otkako su ruske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu, a današnji datum poklapa se s ukrajinskim Danom neovisnosti, kada bi u normalnim okolnostima građani slavili 31 godinu neovisnosti od bivšeg Sovjetskog Saveza.

No umjesto toga, policijski sat je na snazi ​​u gradovima Kijevu ili Harkovu zbog obavještajnih podataka da bi Moskva mogla iskoristiti godišnjicu kao izgovor za nove napade na civile.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je upozorenje o mogućim ruskim napadima te pozvao ljude da slijede sigurnosna pravila.

“Danas je važan dan za sve nas. I zato je ovaj dan, nažalost, važan i za našeg neprijatelja. Moramo biti svjesni da su danas moguće gnjusne ruske provokacije i brutalni udari. Oružane snage Ukrajine, naša obavještajna služba, specijalne službe učinit će sve da zaštite ljude – koliko god je to moguće. I sigurno ćemo odgovoriti na svaku manifestaciju ruskog terora.”

Optimističnije izjave dao je u utorak ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, rekavši da je najgore iza njih te da se nalaze u fazi stabilizacije bojišta i čak na rubu nove faze ratovanja i početka  protuofenzivne kampanje “u drugom smjeru”. Istaknuo je i da je jedna od glavnih prijetnji za uspjeh Ukrajine zamor Zapada po pitanju pružanja vojne i financijske pomoći.

No, Reznikovim optimističnim progozama unatoč, izvjesno je da kraj rata nije na vidiku. Ipak, analitičari za Sky News kažu, ‘njihalo se počinje pomicati u korist Ukrajine’.

Ali ukrajinska pobjeda ovisi o brojnim ključnim čimbenicima, uključujući koliko dugo je Zapad spreman pružati potporu i mogu li trupe postići dovoljno uspjeha prije nego što nastupi zima. Što možemo očekivati na terenu u nadolazećim mjesecima?

Ukrajinski uspjeh prije Božića ključan

Tijekom proteklih šest mjeseci Rusija je prešla s ofenzive u stilu Blitzkriega, ciljajući Kijev, na fokusiranje na istočni Donbas i južne gradove Mariupolj i Herson. Dok su ta područja pretrpjela užasne gubitke, Rusi nisu uspjeli postići potpunu kontrolu.

Ukrajinci se sada usredotočuju na Herson, jedini veći grad koji su Rusi okupirali, u pokušaju da ih počnu potiskivati ​​i blokirati pristup Krimskom poluotoku. Profesor Michael Clarke, vojni analitičar i bivši glavni direktor obrambenog think tanka RUSI, opisuje to kao “borbu širokog područja”.

“Postoji osjećaj da Ukrajina ulazi u treću fazu rata. Prvi je preživljavanje, drugi održavanje, a treći je – uz zapadnu pomoć – početak potiskivanja ​​Rusa oko jugozapada”, kaže Clarke uz upozorenje da su ukrajinska nastojanja jako ambiciozna.

‘Ako Ukrajina sada ne uspije, neće ni moći do iduće godine’

Dodaje, klatno se počinje pomicati prema Ukrajini, ali u tome ima puno ‘ako’.

“Ako se zapadna potpora nastavi, ako se Rusi još uvijek muče s regrutiranjem vojnika i ako se Ukrajina može uspješno prebaciti s obrane na napad.”

Zima koja se brzo približava i globalna ekonomska napetost rata dodatno će povećati pritisak na ukrajinske snage, dodaje. “Od prosinca do ožujka bit će jako hladno. Ako Ukrajinci sada ne budu uspjeli u ovoj novoj ofenzivi, neće to moći učiniti do sljedeće godine. Također postoji veliki pritisak da se svojim zapadnim pristašama pokaže da su počeli napredovati, jer ako poruka počne biti da će Ukrajina izgubiti, oni će prestati isporučivati ​​oružje.”

Nove ruske trupe neće biti u potpunosti obučene još mjesecima

Sa Zapadom koji sada naoružava Ukrajinu projektilima sposobnim za izravne napade na ruske opskrbne linije – pa čak i na rusko tlo, njihov neprijatelj očajnički treba više trupa da zadrži korak.

Jaroslava Barbieri, doktorska istraživačica ruske vanjske politike na Sveučilištu u Birminghamu, kaže da je moral među ruskim oružanim snagama nizak. “Nisu uspjeli napraviti nikakav značajan taktički napredak i to će ostati slično sljedećih mjeseci.”

I dok je Ukrajina regrutirala sve muškarce u dobi od 18 do 60 godina, kontinuirano poricanje Vladimira Putina da je Rusija u ratu znači da on ne može učiniti isto, dodaje ona.

“Nazvati to ‘specijalnom vojnom operacijom’ ima svoje nedostatke za Kremlj. Pokušavaju regrutirati na regionalnoj razini, ali jednostavno nemaju potreban broj ljudstva.”

Profesor Clarke kaže da, iako se neki mladi Rusi šalju na bojišnicu bez da su ikada držali oružje, proći će mjeseci prije nego što potencijalni novi regruti budu u potpunosti obučeni te da će to trajati najmanje četiri ili pet mjeseci.

“To znači da neće stvarno moći povećati svoj broj do sljedeće godine.”

Putin treba uskoro ostvariti političku pobjedu

Unatoč godinama otpora na sankcije, što je rat duži, to će on više utjecati na rusko gospodarstvo. Luke March, profesor postsovjetske i komparativne politike na Sveučilištu u Edinburghu, kaže da to znači da Kremlj treba “odnijeti neku vrstu pobjede” u nadolazećim tjednima i mjesecima.

“Vrijeme nije na Putinovoj strani”, kaže. “Postoji određena fleksibilnost oko toga koja je ta pobjeda, jer on kontrolira medije pa može smisliti bilo koju staru priču i neće biti važno je li vjerodostojna ili ne.”

Ali dodaje da će najvjerojatniji izbor biti pokušaj održavanja referenduma o pripajanju Rusiji u okupiranim područjima Ukrajine. “Politički cilj će biti pokušaj održavanja referenduma u Donjecku, Lugansku, ali i Hersonu i Zaporožju. Sve će biti namješteno, ali ako uspiju barem jednom proći bez previše uznemiravanja na terenu, to je pobjeda koju bi Putin mogao proglasiti.”

Profesor March također naglašava domaće pritiske na ruskog čelnika kako vrijeme prolazi. “On je jako izoliran i trenutno mu se nitko neće usuditi donijeti loše vijesti. Ali kako pritisak bude rastao, tako će i unutarnje borbe unutar Kremlja te će biti otpuštanja i degradiranja”.

Nakon što je bivši ruski zastupnik ustvrdio da je nedavno ubojstvo Darije Dugine u blizini Moskve djelo novog pokreta otpora, profesor March je rekao da bismo također mogli vidjeti “porast podzemnih oporbenih taktika”.

“Nitko nije čuo za tu grupu, a možda više nikada neće ni čuti. Ali ako imate sustav koji je sve opresivniji i nema otpora, počet ćete nalaziti male skupine koje izvode izolirane napade.”

Dodaje, međutim, da je “masovni pokret otpora” protiv Putina iznimno nevjerojatan.

Hoće li Zapad nastaviti naoružavati Ukrajinu?

Uz krizu troškova života koja ove zime prijeti većini zemalja koje s bore sa skokom cijena izazvanim ratom, mnogi se pitaju mogu li si ukrajinski saveznici na Zapadu priuštiti nastavak slanja oružja.

Profesor Clarke kaže da za UK i SAD to nije pitanje političke volje, već čistog kapaciteta. “Radi se o tome jesmo li fizički sposobni za to. U ovom trenutku proizvođači oružja jednostavno ne mogu proizvesti dovoljno. Mi u Velikoj Britaniji već smo im dali sve što im lako možemo dati. Ali zapadni svijet je na rubu da se zapita želimo li započeti industrijsko ratovanje – i naoružati Ukrajinu do razine kao da i sami ratujemo”.

Dodaje da bi za zemlje koje su prije bile više ovisne o ruskim energentima – poput Njemačke i Mađarske – teret sankcija uskoro mogao postati prevelik.

“Politički, svi se oni počinju kolebati i nastavit će to činiti dok sankcije budu jačale. A to je ono što Putin želi, igrati dovoljno jaku igru ​​s opskrbom i cijenom plina da te zemlje odustanu od potpore Ukrajini.”