SRPSKA SERIJA TVRĐAVA IZAZVALA OGORČENJE: IZMIŠLJA SE HRVATSKA AGRESIJA NA KNIN 1992. GODINE

Emitiranje srpske televizijske serije Tvrđava na RTS-u izazvalo je burne reakcije u Hrvatskoj, osobito među braniteljima i stručnjacima za noviju povijest, koji upozoravaju na ozbiljne netočnosti i revizionističke prikaze Domovinskog rata. Serija, koja se prikazuje vikendom i privlači veliku gledanost u Srbiji, ulazi u završne epizode, no već sada otvoreno nameće narativ koji je u potpunoj suprotnosti s povijesnim činjenicama.

Najspornija scena prikazuje navodni napad Hrvatske vojske na Knin tijekom 1992. godine, točnije bombardiranje srpskih položaja usred svadbenog slavlja glavnih likova – Hrvatice Darije i Srbina Luke. Taj dramatični prikaz poslužio je kao emocionalni vrhunac epizode, no riječ je o događaju koji se nikada nije dogodio, ni u toj godini ni u toj formi.

POZADINA RADNJE – NO NE I POVIJESTI

Radnja serije smještena je u 1992., u vrijeme kada se Knin prikazuje kao područje pod nadzorom UNPROFOR-a i prostor navodne „simetrije sukoba“. Međutim, stvarna povijesna situacija bila je posve drugačija:

Knin je tada bio središte paradržavne tvorevine SAO Krajine, pod potpunom kontrolom srpskih pobunjenika. Hrvatska vojska te godine nije provodila nikakve ofenzivne operacije prema Kninu, niti postoji ijedan dokument UN-a, HV-a ili JNA koji bi potvrdio topničko djelovanje prema gradu 1992. Prvi veći pokušaj stabilizacije područja u Dalmaciji dogodio se tek operacijom Maslenica u siječnju 1993., dok je Knin oslobođen tri godine kasnije, u kolovozu 1995., u operaciji Oluja.

Revizionistički prikaz koji su ponudili tvorci serije stoga je u izravnom sukobu s dostupnim arhivskim materijalima, što dodatno potvrđuje sumnju da je dramska forma korištena kao alat političke reinterpretacije povijesti.

LJUBAVNA PRIČA KAO DIMNA ZAVJESA

Tvrđava na površini djeluje kao priča o zabranjenoj ljubavi Hrvaticе i Srbina u ratnom vremenu. No ispod dramske strukture krije se narativ u kojem su: Srbi prikazani isključivo kao žrtve, Hrvatska predstavljena kao agresor, a sukob definiran kao „tragedija naroda“, bez jasnog razlikovanja napadača i branitelja.

Tvorci serije – scenarist Mirko Stojković i redatelj Saša Hajduković – inzistiraju na „emocionalnoj istini“, no gledatelji upozoravaju da se iza romantične fabule krije jasna politička poruka, posebno zato što se ključni povijesni konteksti potpuno prešućuju: etnička čišćenja, logori, progon Hrvata s okupiranih područja i sustavna represija koju su provodile srpske paravojne formacije.

REAKCIJE IZ HRVATSKE: „POTPUNA FIKCIJA PRODAJE SE KAO POVIJEST“

Stručnjaci ističu da se manipulacija povijesnim činjenicama često pojavljuje u regionalnim medijskim produkcijama, ali Tvrđava predstavlja dosad najambiciozniji pokušaj oblikovanja alternativnog narativa o Domovinskom ratu – onom u kojem se briše srpska agresija i prešućuju događaji koji su obilježili početak devedesetih.

Braniteljske udruge upozoravaju kako je prikaz bombardiranja Knina 1992. godine „udar na žrtve, istinu i temeljne činjenice Domovinskog rata“, te naglašavaju kako se ovakvi pokušaji reinterpretacije povijesti ne smiju normalizirati.

„Hrvatski branitelji ne mogu šutjeti dok se izmišljeni napadi i konstrukcije predstavljaju kao istina“, poručuju predstavnici udruga.

UMJETNOST I PROPAGANDA – TANKA LINIJA

Dok tvorci serije tvrde da je riječ o umjetničkoj slobodi, ostaje dojam da se kroz dramsku formu gradi politički narativ koji odgovara srpskoj interpretaciji ratnih događaja. U trenutku kada se teme iz Domovinskog rata još uvijek koriste u političke svrhe, ovakvi sadržaji postaju više od televizijske fikcije – postaju instrument oblikovanja kolektivnog sjećanja.

Tvrđava jest vizualno i glumački snažna serija, ali povijesno problematična.
Izmišljeni prikazi hrvatskih napada, pogrešna interpretacija UN-ove prisutnosti i prikrivanje stvarnih događaja iz okupiranog Knina stvaraju sliku koja nema nikakvo utemeljenje u činjenicama.

Za sve koji su sudjelovali u obrani Hrvatske, za obitelji poginulih i nestalih, kao i za mlade generacije koje kroz medije uče o ratnim događajima, iznimno je važno naglasiti:

Domovinski rat ne može se prepravljati televizijskim scenarijima. Istina ostaje – Hrvatska je bila napadnuta, a branitelji su obranili svoju domovinu.