Američko ministarstvo obrane prije nekoliko dana objavilo je da će ta zemlja nastaviti s razvojem moderne varijante nuklearne gravitacijske bombe B61, označene kao B61-13, odnosno da je odluka o tome poslana na usvajanje u Kongres
Odluka da se nastavi s razvojem gravitacijske bombe odgovor je na zahtjeve sigurnosnog okruženja koje se brzo mijenja. Američko ministarstvo obrane temelji odluku na dokumentu koji se naziva Revizija nuklearnog položaja za 2022. godinu, a dolazi u trenutku u kojem se u svijetu ponovno sve više zvecka nuklearnim oružjem.
Rusija tvrdi da neće obnoviti testiranja osim ako ih Washington ne obnovi, kao i da poništenje ratifikacije ne mijenja njezin stav o nuklearnom oružju. Washington je potpisao, ali nikad nije ratificirao sporazum iz 1996. godine. Amerikanci tvrde da uvođenje B61-13 nije odgovor na bilo koji konkretan trenutni događaj, već odražava stalnu procjenu promjenjivog sigurnosnog okruženja.
Pomoćnik američkog ministra obrane za svemirsku politiku John Plumb je, objašnjavajući odluku o nastavku razvoja gravitacijske bombe, kazao da SAD ima odgovornost nastaviti koristiti sposobnosti potrebne za vjerodostojno odvraćanje i, ako je to potrebno, odgovor na strateške napade, kao i pružanje podrške saveznicima.
Bomba B61-13 pružila bi američkom predsjedniku Joeu Bidenu dodatne opcije protiv težih i velikih vojnih ciljeva. Zamijenila li primjerke B61-7 u nuklearnim zalihama, a imala bi i snagu sličnu onoj te bombe, ekvivalentnu 360 kilotona TNT-a, što je otprilike 24 puta više od eksplozivne snage one koju je SAD bacio na Hirošimu u Japanu tijekom Drugog svjetskog rata. Detonacija je tada uzrokovala smrt između 70 i 140 tisuća ljudi.
Posljednja inačica B61-12 manje je razorne snage - 'svega' 50 kilotona. Nova inačica povećat će vjerojatnost da će meta biti uništena ako detonacija bude blizu mete. Vrlo teško postrojenje moglo bi se hipotetski uništiti jednom bombom B61-13 umjesto dvama primjercima B61-12. U B61-13 će, osim toga, biti uključene moderne značajke sigurnosti i točnosti koje već posjeduje B61-12.
'B61-13 predstavlja razuman korak u rješavanju izazova vrlo dinamičnog sigurnosnog okruženja. Iako nam daje dodatnu fleksibilnost, proizvodnja B61-13 neće povećati ukupan broj oružja u našim nuklearnim zalihama', rekao je Plumb.
Newsweek piše da je gravitacijska bomba B61 proizvedena tijekom utrke u nuklearnom naoružanju u jeku Hladnog rata, šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tehnički, ni B61-12 ni B61-13 nisu nova nuklearna oružja koja povećavaju zalihe, jer preuzimaju bojeve glave iz starijih bombi, stavljene u nova kućišta.
Portal Breaking Defence navodi da će se temeljiti na programu produljenja životnog vijeka B61-12, koja porijeklo vuče iz vremena Obamine administracije. Riječ je o naporima da se ažuriraju starije varijante B61-3, -4, -7 i -10 novijim tehnologijama. Prva proizvodna jedinica B61-12 izbačena je u studenom 2021., a proizvodnja je planirana do kraja fiskalne 2025.
Federacija američkih znanstvenika (FAS), skupina posvećena borbi za smanjenje nuklearnog oružja, nazvala je B61-13 'političkom nuklearnom bombom'.
U izvješću objavljenom neposredno nakon objave nastavka razvoja bombe, grupa je ustvrdila da je to vjerojatno 'politički manevar da se konačno riješe B83-1' i da 'vojsci nije potrebna dodatna, snažnija gravitacijska bomba'.
Nije jasno koliko će koštati novi dizajn, ali na temelju objave, ako je jedina promjena između varijanti -12 i -13 povećanje učinkovitosti, trebao bi biti prilično lako ući u proizvodnju. 'Budući da je stvarni broj ciljeva za koje je potrebna gravitacijska bomba velike snage vjerojatno malen, čini se vjerojatnim da je broj bombi B61-13 koje treba proizvesti vrlo ograničen - možda reda veličine 50 komada oružja - i da će se proizvodnja odvijati na kraju rasporeda za B61-12 2025. godine', naveli su analitičari Hans Kristensen i Matt Korda u tekstu za FAS.
Smatraju da B61-13 nije dugoročno rješenje, ali će američkim zapovjednicima, posebice u INDOPACOM-u i EUCOM-u, pružiti veću fleksibilnost protiv ovih skupova ciljeva, napisao je dvojac.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.