William Burns, čelnik CIA, sastao se s mulom Abdulom Ghanijem Baradarom u ponedjeljak u Kabulu, objavio je ekskluzivno The Washington Post. Riječ je o dosad najvišoj razini kontakata američke administracije i talibana, prenosi Jutarnji list.
Prema šturim navodima iz obavještajnih izvora, Burns i Baradar razgovarali su o nastavku evakuacije onih koji žele iz Afganistana. Reuters je ranije u utorak objavio da bi američki predsjednik Joe Biden mogao kasnije tijekom dana objaviti moguću promjenu roka za dovršetak evakuacije.
Podrška američkom predsjedniku Joeu Bidenu pala je za sedam postotnih bodova, na najnižu razinu dosad, nakon što su talibani osvojili afganistansku prijestolnicu, pokazala je posljednja anketa Reutersa i Ipsosa od prošlog tjedna. Prema njoj, Bidena podržava 46 posto biračkog tijela, što je najniža tjedna razina od njegova preuzimanja vlasti u siječnju.
Bidenov Zaljev svinja
Koliko je ozbiljan pritisak na njega, potvrđuje Leon Panetta, šef CIA-e i ministar obrane u mandatu Baracka Obame, kojem je Biden bio potpredsjednikom.
U razgovoru za CNN, Panetta, utjecajni demokrat, usporedio je odluku sadašnjeg predsjednika u Afganistanu s naredbom prvog katolika predsjednika, Johna F. Kennedyja, da se krene u operaciju u Zaljevu svinja na Kubi, koja je bila potpuni debakl. “No, predsjednik Kennedy preuzeo je odgovornost za ono što se dogodilo, i toplo preporučujem predsjedniku Bidenu da preuzme odgovornost i prizna pogreške koje je počinio”, rekao je Panetta.
Situacija nije bolja ni kad je riječ o saveznicima. Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, doveo je u pitanje Bidenovu izjavu da se u Afganistanu nije radilo na izgradnji nacije. Čak je i njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel, prema njemačkim medijima, izrazila nezadovoljstvo provedbom evakuacije.
Narodna Republika Kina i Rusija na sva zvona govore o neuspjehu američke politike, stavljajući upravo Bidena u središte kritika, što ima odjeka u SAD-u, gdje je situacija politički osjetljiva jer je kaos nastao u zračnoj luci u Kabulu otvorio prostor i bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu da krene u napad. On je, naime, dogovorio s talibanima mirno izvlačenje Amerikanaca, no Biden je odlučio prvo povući – vojsku, što se normalno radi zadnje.
Europa je, kako se doznaje iz diplomatskih izvora, sve uvjerenija da je riječ o novom slučaju američkog soliranja, jer čak je i Boris Johnson, britanski premijer – a London i Washington vežu “posebni odnosi” (dva su čelnika ovog lipnja potpisala novu Atlantsku povelju koje se, istina, više nitko ni ne sjeća – potvrdio kako ni o čemu unaprijed nije bio izviješten.
Znao je i Putin
Biden, pak, tvrdi da je na sastanku uživo G7 i NATO-a svima sve rekao. The Wall Street Journal, koji žestoko kritizira Bidena, objavio je da je na sastanku u lipnju u Ženevi ruski predsjednik Vladimir Putin rekao američkom predsjedniku da se protivi bilo kakvoj ulozi američkih snaga u Srednjoj Europi nakon odlaska iz Afganistana. Ako je o tome razgovarao s Putinom, vjerojatno je i sa saveznicima.
Zbrka nastala zbivanjima u Afganistanu već ima i ozbiljne unutarnjopolitičke posljedice, jer više nije jasno kad će se održati glasanje u Zastupničkom domu o planu ulaganja u infrastrukturu, jednom od ključnih imperativa Bidenove strategije. Što god svijet govorio, američki se izbori dobivaju na pitanju ekonomije i zadovoljstva građanki i građana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.