Šeparović nakon što ga je prozvala Vidović Krišto

Karolina Vidović Krišto, saborska zastupnica Domovinskog pokreta govorila je u Saboru o bivšim poslovima predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.

“Naš je predsjednik Ustavnog suda radio kao “pravnik” u sustavu JNA (navodno je imao i visok čin, ali nemam dokaze za to), te ga kao takvog JNA šalje u ministarstvo pravosuđa, gdje ga prima komunistički nasilnik Ivan Fumić, što je plastični primjer kako su komunističke obavještajne službe raspoređivale svoje kadrove.

Taj Miroslav Šeparović nedavno je objavio kako on i njegova supruga imaju 10 milijuna kuna ušteđevine. Šeparović i njegov kum, vladar hrvatskog pravosuđa, Vladimir Šeks, dokazani suradnik UDBE, ogledni su primjerci pravosudne elite koja vlada hrvatskim pravosuđem.”, kazala je Vidović Krišto.

Nakon čega je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, gostovao u N1 Studiju uživo gdje je komentirao politiziranost suda, pobačaj i pozdrab Za dom spremni.

Ustavni sud ocijenio je da je većina odluka koje je Nacionalni stožer civilne zaštite donosio u vrijeme pandemije u skladu s Ustavom.

“Tko god se obraća Ustavnom sudu mora biti svjestan da može tamo uspjeti sa svojim prijedlogom, ali postoji i 50 posto šanse da ne uspije. Legitimne su kritike i ocjene. Međutim, bitno je ono što je Ustavni sud rekao i zaključio i koji su argumenti. Podsjećam da su svi dužni poštivati odluke. Ustavni sud je argumentirano odgovorio na prigovore koji su upućeni, ocijenio je da su zakoni kojima je Hrvatski sabor ovlastio jedno posebno tijelo u borbi pandemije da donosi odluke u skladu s Ustavom i ocijenio je da je većina tih odluka koje je Stožer donio, osim jedne, u skladu s Ustavom i zakonom”, kazao je Šeparović te se osvrnuo na izmjenu Poslovnika u radu Hrvatskog sabora:

Što se tiče ove druge odluke, ocijenili smo da izmjene Poslovnika nisu u skladu s Ustavom. Hrvatski sabor nije pružio legitimno i racionalno opravdanje zašto se može glasati online, a ne može se raspravljati, replicirati u raspravi predlagatelju. S obzirom na to da su višestranački demokratski sustav i vladavina prava jedne od temeljnih odredbi Ustava, Ustavni sud je ukinuo te odredbe Poslovnika. Kritike su normalne, Ustavni sud se zna nositi s tim, ali te odluke su objektivne. Mi nismo ni za vlast, ni protiv vlasti, nismo ni za oporbu ni protiv oporbe – mi štitimo Ustav.”

Postojalo je nezadovoljstvo po pitanju toga kada će te odluke doći na dnevni red i kako će utjecati na Vladu u vrijeme izbora.

“Uvijek će se naći kritike. Zamislite da smo mi ove odluke donijeli neposredno prije izbora 5. srpnja, kakve bi tek onda kritike bile. Međutim, Ustavni sud je namjerno odlučio jer je to ustaljena praksa ne samo našeg suda, nego i sudova razvijenih zemalja, da se pred izbore ne donose odluke koje imaju političke implikacije. Mi smo cijelo vrijeme radili na tim predmetima i onda smo u rujnu donijeli odluku. Mislim da je odluka donijela u jednom primjerenom roku, u pet mjeseci, daleko brže nego neki drugi Ustavni sudovi koji se još uvijek bave tim problemima”, kazao je Šeparović.

“… Mislim da je rok od pet mjeseci bio primjeren. Osim toga, Ustavni sud ne donosi odluke o ograničavanju ljudskih prava i sloboda u suzbijanju pandemije nego Ustavni sud ocjenjuje ustavnost i zakonitost tih odluka. Ne znam što bi se dogodilo da je Ustavni sud ranije donio tu odluku osim što bi vjerojatno bili izloženi kritikama da smo prerano donijeli i da smo je donijeli u najbolje vrijeme za vladajuću koaliciju i da smo im dali vjetar u leđa pred izbore”, rekao je Šeparović.

Kazao je kako se ova odluka ne odnosi na moguće nove odluke Stožera poput policijskog sata ili lockdowna nego da je u tom slučaju potrebno podnijeti ponovno zahtjev za ocjenu ustavnosti.

“Sve eventualno daljnje odluke Stožera koje budu predmet ocjene ustavnosti su novi predmeti, novi argumenti.”

Istaknuo je kako sličan model postoji i u ostatku Europe.

“Manje-više su sve europske zemlje do sada donosile slične mjere, negdje su ih donosili ministri, a i kod nas postoji mogućnost da osim Stožera, te iste mjere donosi i ministar. Te mjere donosi Stožer pod neposrednim nadzorom vlade, vlada odgovara za te mjere, a vlada odgovara i Saboru.”

O kritikama da je Ustavni sud donosio političke odluke

“Ustavni sud je izabran voljom Sabora, voljom politike. Na Ustavni sud nitko ne može doći bez volje politike. Politika kad bira ustavne suce, naravno da između ostalog ocjenjuje i da su svjetonazorski bliski. Međutim, kad ti suci dođu na Ustavni sud, oni su samostalni, neovisni i ne odgovaraju nikome, pa ni političkoj stranci koja ih je predložila“, komentirao je Šeparović.

“Stvar su dugogodišnje javnosti. Ustavni sud je apsolutno otvoren javnosti i jedan od najotvorenijih sudova u Hrvatskoj, a i u Europi. Jedno je javnost djelovanja suda koja se ostvaruje objavom dnevnih redova sjednica, sažetaka odluka, priopćenja za javnost, drže se tiskovne konferencije. Međutim, kad se glasuje na sjednicama suda, tamo nema javnosti jer suci moraju biti neopterećeni”, kazao je.

Neke odluke Ustavnog suda se ipak ne poštuju, kao primjerice kada je riječ o donošenju novog zakona o pobačaju koji je Sabor trebao donijeti još 2019. godine.

“To su iznimke, odluke Ustavnog suda uglavnom se poštuju. Što se tiče zakona o pobačaju, mi smo rekli da je zakon u skladu s Ustavom, ali smo naložili Saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon i taj je rok prošao. U tom novom zakonu trebalo je propisati preventivno-edukacijske mjere da prekid trudnoće bude izuzetak. Sabor nije poštivao tu odluku i to nije dobra poruka. U ovom slučaju nemamo instrumenata prisiliti Sabor, ali da smo ukinuli zakon, itekako bi imali instrumenata prisiliti Sabor na donošenje zakona”, rekao je i dodao kako novi zakon ne možemo biti ograničavajući u usporedbi s postojećim.

“Nitko nije za prekid trudnoće, ali bi još gora bila zabrana. Dakle, treba propisati preventivno-edukacijske mjere, ali ono bitno što je Ustavni sud rekao je da se ne može zabraniti pobačaj. Sabor ne može ići ispod standarda koji je odredio Ustavni sud”, poručio je Šeparović.

“Što se tiče pozdrava “Za dom spremni” Ustavni sud je rekao da je to ustaški pozdrav Nezavisne države Hrvatske i da je korištenje tog pozdrava neustavno. Obilježja koja podsjećaju na NDH su protuustavna. To smo jasno rekli i to je naš stav. Sporna pitanja u javnosti mogu se riješiti ili ujednačavanjem sudske prakse ili zakonskim rješenjem”, zaključio je Šeparović.

Kako se biraju suci Ustavnog suda i kakve su sve odluke dosad donosili?

Podsjetimo, ustavne suce izabire Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom zastupnika, a trenutni suci Ustavnog suda su Miroslav Šeparović, predsjednik, te suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić, Goran Selanec i Miroslav Šumanović.

Među odlukama koje je donio ovaj sastav Ustavnog suda je sporna odluka o pobačaju iz 2017., prema kojoj je zabrana pobačaja nedopustiva te odbacivanje tužbe GI Narod odlučuje podnesenu protiv zaključka Hrvatskog sabora da nije prikupljen dovoljan broj potpisa birača za referendum o promjeni izbornog zakona.

Podsjetimo, Ustavni je sud, unatoč zakonu, samoinicijativno odobrio istospolnom parovima sudjelovanje u procesu udomljavanja djece u Hrvatskoj. Spomenuta odluka suda protiv je interesa i dobrobiti djece i uveo u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta.

Kritike na rad Ustavnog suda

Jedna od prvih kritika na posljednju odluku Ustavnog suda o Stožeru stigla je iz Domovinskog pokreta.

“Za nas je to u potpunosti očekivano obzirom da znamo koji je sastav Ustavnog suda i da znamo način na koji se Ustavni sud bira”, ističe Igor Peternel, predstojnik Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora Miroslava Škore i predsjednik Odbora za ljudska prava Domovinskog pokreta.

“Dakle, usuglašavanjem u parlamentu dvije najveće stranke biraju svoje kadrove i oni služe za zaštitu njihovih ključnih interesa. Svi znamo da je Stožer političko tijelo, to je rekao nedavno i premijer Plenković kada je utvrdio da je identificirao sve one koji ometaju odnosno dovode u pitanje rad Stožera. O radu Stožera možemo raspravljati jer on zadire u temeljna ljudska prava svih građana. Neke odluke nisu sporne, međutim, dosta je nekonzistentnosti i dosta je političkih odluka koje se temelje na dnevnoj politici, a ne na epidemiologiji. Tu onda nismo uopće začuđeni da je došlo do ovakve odluke, kad se sve skupa stavi u kontekst, sve to skupa smo i očekivali.”, zaključuje Peternel.