Domaćin susreta Grlić Radman istaknuo je da je to prvi trilateralni sastanak na razini ministara vanjskih poslova, kao i da Hrvatska Sloveniju i Austriju veže geografske blizine, ali i kulturne, povijesne i gospodarske veze i članstvo u međunarodnim organizacijama u kojima dijele iste vrijednosti. Grlić Radman istaknuo je kako je ruska agresija na Ukrajinu izazvala poremećaje u opskrbi energentima, hranom i ključnim sirovinama.

Ukrajina je, prema njegovim riječima, bila važna tema razgovora, ne samo zbog krize uzrokovane ruskom agresijom, nego i po pitanju pomoći toj zemlji.

– Veže nas predanost potpori Ukrajini. Iako sve tri zemlje pružaju potporu Ukrajini od početka rata, zaključili smo da je važno ujediniti snage i pojačati tu potporu razvojno-humanitarnim projektom, s fokusom na obnovu, kazao je Grlić Radman.

Govorio je io važnosti zajedničkog upravljanja migracijama, posebno na području zapadnog Balkana.

– Hrvatska je nedavno postigla jedan od najvažnijih strateških vanjskopolitičkih strateških ciljeva, a to je članstvo u šengenskoj zoni predano u zaštiti vanjskih granica Europske unije i borbi protiv ilegalnih migracija i krijumčarskih mreža. Zato je važno jačati ljudske i tehničke kapacitete u zaštiti granica, kao i zajednički djelovati prema zemljama tranzita, između ostalog i jačanju partnerstva i gospodarske suradnje s njima pa smo razgovarali i zajedničkim posjetima trećim državama, primjerice u Africi, rekao je Grlić Radman.

Njegova slovenska kolegica također je govorila o važnosti zaštite šengenskog prostora i suzbijanju migrantske krize, naglasivši kako je potrebna obnova šengenskog prostora.

– Šengen treba obnoviti kako bi on ostao onakav na kakav smo navikli. Zbog toga je važno zaštiti vanjske granice, uz suradnju i zajedničko financiranje te žestite, rekla je Fajon.

Na pitanje izgradnje kapaciteta za transport plina s LNG terminala prema Sloveniji i Austriji odgovorilo je da je slovenska vlada već prihvatila taj projekt, zbog osiguranja neovisnosti o uvozu plina iz Rusije.

– To je prihvaćeno iu tijeku je planiranje potrebne infrastrukture, rekla je Fajon, dodajući kako Slovenija za izgradnju interkonekcije i plinovoda računa i na bespovratna sredstva iz fondova EU.

Slovenska je ministrica, kao i njezini kolege iz Hrvatske i Austrije, najavila suradnju po pitanju diplomatskih i konzularnih predstavništava u svijetu.

– Mi smo male zemlje i pojačat ćemo suradnju po pitanju zaštite i pružanja usluga našim građanima u svijetu, putem diplomatskih i konzularnih predstavništava, rekla je Fajon.

Austrijski ministar vanjskih poslova naglasio je povijesne, geografske, ali i turističke i poslovne veze triju zemalja, ističući kako je austrijsko gospodarstvo najveći ulagač u Sloveniji, a drugi po veličini u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, niz kriza koje su pogodile Europu pokazao je koliko je važna dobra suradnja sa susjedima.

– U Covid krizi, migrantskoj krizi, energetskoj krizi izazvanom ratom u Ukrajini pokazalo se da su susjedi najvažniji, kao i suradnja s njima, rekao je Schallenberg, u tom kontekstu naglašavajući važnost jačanja pozicije Europske unije, kao i integracije Zapadnog Balkana.

– Zapadni Balkan je lakmus papir po pitanju integracije i jačanja EU. Naše tri zemlje iznimno su zainteresirane za integraciju Zapadnog Balkana, jer su sigurnost i stabilnost bitni i za razvoj gospodarstva. Osim toga, nismo toliko naivni da mislimo da će Putinovi apetiti stati u Ukrajini i Moldaviji pa je i zbog toga ovo pitanje iznimno važno, rekao je austrijski ministar.

Govorio je o energetskoj neovisnosti, au tom je kontekstu kazao kako je krčki LNG vrlo bitan, te potvrdio zainteresiranost Austrije za dobavu plina iz LNG terminala, kada će kapacitet terminala biti povećan.