Ustavni sud Republike Hrvatske srušio je nekoliko odluka nižih sudova donesenih protiv Srba koji su tražili priznanje staža za vrijeme od 1991. do 1995. godine na okupiranom području, tzv. Republici Srpskoj Krajini (Dnevno.hr)
O ovome smo već pisali ( "KRAJIŠKE MIROVINE" io Kako su zakoni omogućili povlastice pobunjenicima).
Moramo se ponovno osvrnuti na neke činjenice koje se još vuku iz Domovinskog rata, nakon njega, ao tome slijedi:
Ustavni sud Republike Hrvatske poništio je nekoliko odluka nižih sudova donesenih protiv Srba koji su tražili priznanje stanja za vrijeme od 1991. do 1995. godine na okupiranom području, tzv. Republici Srpskoj Krajini. Ovo pitanje se provlači već dulji niz godina, a Portal dnevnih novosti ranije je o tome opširno pisao. Donosimo sažetak važnih informacija:
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pitanje mirovine bivših pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i drugih agresorskih snaga regulirano je posebnim zakonima i propisima. Ključni podaci uključuju:
-
Mirovine bivših oficira JNA: Osiguranici koji su dio staža do 8. listopada 1991. ostvarili kao djelatne vojne osobe u bivšoj JNA imaju pravo na mirovinu u hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja. Visina mirovine određuje se uzimajući u obzir prosječnu plaću prema posebnim kriterijima, koji uključuju umanjeni postotak (63,22%) za vrijeme staža provedenog u JNA.
-
Pripadnici paravojnih postrojbi i tzv. Martićeve milicije: Iako nema jasnih podataka o mirovinama pripadnika ovih postrojbi u sustavu Republike Hrvatske, općenito nije poznato da prava na mirovinu ovise o uplaćenim doprinosima i stečenom mirovinskom stažu. Informacije o mogućim zlouporabama sustava te o priznavanju mirovinskih prava za osobe koje su sudjelovale u agresiji često izazivaju polemike. - ZAŠTO NEMA JASNIH POKAZATELJA ILI SE NE ŽELI PRIKAZATI?
-
Zakonske regulative: Hrvatski mirovinski sustav omogućuje priznavanje mirovinskog staža ostvarenog u bivšoj Jugoslaviji, pod uvjetom da su doprinosi uplaćeni u sustav ili da postoji bilateralni sporazum između država nasljednica.
Ove činjenice otvaraju pitanje pravednosti, posebno u kontekstu statusa hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, čija su prava i dalje često predmet rasprave i revizije.
Reakcija i odgovori institucija
S obzirom na temu i činjenicu da pripadnici agresorskih snaga često ostvaruju veće mirovine od samih hrvatskih branitelja, Portal dnevnih novosti zatražio je očitovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Ministarstva hrvatskih branitelja. U nastavku prenosimo odgovor HZMO-a:
„Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), djelatnost Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) uključuje provedbu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. HZMO ne vodi podatke o državljanstvu korisnika niti o njihovom statusu temeljem Sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.“
Statistički podaci o mirovinama
Prema Statističkom izvješću HZMO-a iz srpnja 2016., Hrvatska isplaćuje:
-
16.841 partizansku mirovinu,
-
7.531 domobransku mirovinu,
-
7.464 mirovine pripadnicima bivše JNA,
-
50.140 mirovina Srbima iz bivše RS Krajine, koji žive u Srbiji.
Pored toga, Hrvatska isplaćuje 640 mirovina bivšim saborskim zastupnicima, članovima Vlade RH i ustavnim sucima, s prosječnim iznosom od 8.010,87 kuna.
Najkontroverzniji podatak jest da je Hrvatska do sada isplatila zaostale mirovine pobunjenicima iz bivše RS Krajine. Ukupno 46.697 Krajišnika podnijelo je zahtjeve za konvalidaciju mirovinskih prava, od kojih je velik dio prihvaćen. HZMO ističe da se u mirovinski staž ne uračunava vrijeme provedeno u paravojnim formacijama, već samo staž za koji postoji pisani dokaz o postojanju radnog odnosa.
Gotovo 50.000 Krajišnika koji su se 1990. godine pobunili protiv Hrvatske danas prima mirovine iz hrvatskog sustava. Ovaj podatak, osobito kada se uspoređuje s brojem umirovljenih hrvatskih branitelja (52.000), izaziva brojne kontroverze i nezadovoljstvo, posebno u braniteljskoj zajednici. Jasno je da je zakonodavni okvir omogućio ovakve ishode, no ostaje pitanje pravednosti i prioriteta u dodjeli mirovinskih prava.
UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA RH
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.