‘SRBI TU NEĆE STATI!’ Pretekli su nas: ‘Imaju gotovo 80.000 ljudi pod naoružanjem, dok Hrvatska ima 16. 000! Sami zaključite koliko je to opasno’

U nestabilno i neizvjesno vrijeme ugrožene sigurnosti na globalnom nivou i nakon invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, države diljem svijeta počele su veći dio proračuna izdvajati za obranu i jačanje vojne sile. Sve se to, naravno, vrlo brzo sa svjetskih sila prelijeva i na Balkan i regiju koja je desetljećima unazad nestabilna i u najmanju ruku u stanju napetosti i statusa quo.

Portal Globalfirepower već tradicionalno početkom godine donosi rang-ljestvicu zemalja prema vojnoj snazi, a TOP 5 država u 2023. redom čine SAD, Rusija, Kina, Indija pa Velika Britanija. Što se našeg susjedstva tiče, situacija je slijedeća: Mađarska je 54. vojna sila svijeta, Srbija 58., Hrvatska 69., Austrija 84., Slovenija 86., Albanija 91., Sjeverna Makedonija je na 108. mjestu., Crna Gora 128., BiH 133. Kosovo 134…

Treba reći da je sve do prije nekoliko godina Hrvatska uredno bila ispred Srbije, recimo 2015. bili smo 62. zemlja svijeta, dok su Srbi zauzeli 70. mjesto.

O stanju stvari za naš je portal govorio stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila koji nije iznenađen ovakvim izgledom ljestvice. “Bilo je za očekivati ovakav omjer snaga s obzirom na ulaganja srpske vlade i hrvatske vlade u vojsku. Srbi neće ni stati u svojim ulaganjima i jačat će kompletnu armiju“, rekao je stručnjak.

Cvrtila je objasnio i je li ova analiza vojnih eksperata i analitičara relevantna s obzirom na to da je Hrvatska primjerice članica NATO saveza, dok Srbija nije, a unatoč tomu je pozicinirana bolje. “Naravno da se ne može uspoređivati ukoliko iza neke zemlje, u ovom slučaju nas, stoji NATO, no pitanje je u kolikoj mjeri i kada taj svjetski savez želi stati iza svoje članice. Vidimo situaciju u Ukrajini. Ne očekujem sada neku mogućnost sukoba izravnog između Hrvatske i Srbije, ali bi oni, srpske vlasti, mogle napraviti djelovanje u BiH i na Kosovu. Oni vode hibridni rat na cijelom Balkanu. To je definitivno tako, hibridni rat je nastavak rata samo drugim sredstvima – gospodarskim, političkim, telekomunikacijskim osvajanjem prostora. A u tome im pomaže najviše vojna moć koju povećavaju”, rekao je Cvrtila.

Nakon spominjanja NATO saveza, naš je sugovornik podsjetio i na druge važne saveze koji se tiču direktno regije.

Može li i gdje doći do sukoba?

“Projekcija mogućeg sukoba je ta da se na Kosovu i u BiH može nešto dogoditi, a pogotovo u Crnoj Gori, gdje je zapravo najizglednije, na nju nitko ne gleda dovoljno ozbiljno. Imaju tamo političku moć i snagu pravoslavne crkve. Crna Gora im je najjednostavnija za pokrenuti ozbiljne sukobe, mali je problem NATO, ali prosrpska priča će sve podatke davati Rusiji. To sve sigurno već ide. Amerika i NATO su tu izgubili, zaboravili su Crnu Goru. Srbi su to iskoristili”, rekao je i dodao:

“Hoće li NATO u slučaju da dođe do sukoba pomoći direktno vojnom akcijom, može li Hrvatska stajati po strani dođe li do sukoba u BiH, hoće li biti uvjetovanja od strane NATO-a, to je vrlo upitno i škakljivo. Narod je umjetnom granicom podijeljen prije 50 godina, no narod nije prestao biti povezan”, rekao je i dotaknuo se financiranja vojske.

Što se tiče vojske – nije nužno da sve gledate kroz tehnologiju i slično. Organizacija je jedna od bitnih stavaka. Edukacija i obuka. Vi sad da i dižete nekoga, koga ćete? Ljudi ne znaju ništa, to je nemoguće u kratkom roku naučiti. Mi smo bili proizvođači tenkova, aviona, dronova… Improvizirano, ali je funkcioniralo u Domovinskom ratu, a sada nemamo – ništa”, zaključio je Željko Cvrtila.