'IZNOSIŠ LAŽI'

U političkoj je areni poprilično zaiskrilo kada su čelni ljudi Domovinskog pokreta, treće najjače opcije u Hrvatskoj, jasno rekli da ni pod koju cijenu Vladu neće sastavljati s Miloradom Pupovcem i njegovim SDSS-om, piše Dnevno.hr.

“Čvrsto kao stijena i dalje stojimo na našim pregovaračkim pozicijama: SDSS ne može biti dio vlasti. Od načela se ne odustaje”, poručili su putem Facebooka članovi pregovaračkog tima Domovinskog pokreta, Ivan Penava, Mario Radić, Josip Dabro i Damir Barna.

S druge strane manjine su se nakon parlamentarnih izbora “grupirale” te će podršku formiranju Vlade dati isključivao “u paketu”, što je predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u nezgodan položaj.

Srbin protiv Srbina

A o ovoj problematici oglasio se i hrvatski branitelj koji je ujedno Srbin, Predrag Mišić Peđa, koji je Pupovcu poslao oštru i jasnu poruku.

“Nisi predstavnik Srba u RH i nećeš biti. Prestani trovati ovu napaćenu zemlju. Dobio si 9% glasova. To dovoljno govori o svemu. Neću ti dozvolit da iznosiš laži. Ako ti se ne sviđa u Hrvatskoj, spakuj stvari i nosite se i ti i tvojih 9 %. Ne treba nam tvoje tri bandere i wf..

Otvaraš kulturno obavještajne centre u Hrvatskoj, plaćaju ih svi državljani Hrvatske. Lažete da vam Ivan Penava želi zabraniti rad. Nije istina, rekao je izađite na tržište i radite. Neće vas i vaše antihrvatsko djelovanje plaćati Hrvatski državljani”, napisao je Mišić na Facebooku.

Podsjetimo, dramu koja je nastala zbog manjina u nedjelju je komentirao i nezavisni zastupnik na listi Domovinskog pokreta Željko Lacković, koji je rekao kako je manjinska jedinstvena podrška za predsjednika novog saziva Hrvatskog sabora zaštita SDSS-a od navodnog manjinskog ugrožavanja. Jedinstvo u obrani neugroženih demokratskih vrijednosti, zapravo je manipulacija koja dovodi u pitanje odredbe izbornog zakona kojima se jednako vrednuju prava i ovlasti manjinskih zastupnika s ostalim izabranim zastupnicima, smatra Lacković.

Upravo su manjinski zastupnici bili zaslužni da i u ranijim vremenima nismo imali koalicijske vlade unatoč nepostojanju apsolutnih izbornih pobjednika, pa se na njih gledalo kao na svojevrsni stabilizacijski faktor, no možda je vrijeme da se uvaži izborna volja većine birača, poručuje Lacković.

Naglašava i kako se, uz priznavanje svih dosadašnjih prava manjinskim zastupnicima, pa možda i osnivanja ministarstva nacionalnih manjina radi dodatne zaštite interesa svih nacionalnih manjina, ukazuje nužnim ograničiti njihov utjecaj prilikom izglasavanja Vlade i usvajanja proračuna, a sve kako bi volja većine birača imala odražaj i na politički sastav budućih vlada.