Odjeci otvorenog pisma francuskih časnika i vojnika, koje se može čitati i kao kritika vladavine predsjednika Macrona, još će se dugo čuti.

Pismo čiji je formalni autor umirovljeni časnik francuske žandarmerije, s dugogodišnjim iskustvom u antiterorističkim operacijama, Jean-Pierre Fabre-Bernadac govori o ugroženosti domovine, upozorava na duboku podijeljenost i sigurnosnu krizu u Francuskoj, koja može dovesti do građanskog rata, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

Dosad ga je potpisalo više od 5000, što umirovljenih što aktivnih časnika i vojnika, među kojima i dvadesetak generala. Najlakše bi, dakako, bilo optužiti potpisnike za pokušaj puča, što je i bila prva reakcija francuskih mainstream medija. Ili smjestiti potpisnike pod politički kišobran Narodnog pokreta Marine le Pen, koja je potpisnicima odmah požurila dati političku potporu. Ali to se već pokazalo kao neuspješan pokušaj.

To pismo Macronov politički establišment najradije ne bi primijetio. Zapravo, pravili su se da ga ne vide kad ga je formalni autor Jean-Pierre Fabre-Bernadac objavio na svojem blogu (13. travnja). Prašina se digla tek kada je pismo, koje je supotpisalo i dvadesetak generala, na svojim internetskim stranicama objavio desno-konzervativni tjednik “Valeurs actuelles” (Sadašnje vrijednosti).

Službena reakcija francuske vojske čekala se punih tjedan dana. A onda je šef glavnog stožera general François Lecointre najavio da će svoj potpis na otvorenom pismu aktivni visoki časnici morati objasniti pred vojnim sudom, dok će vojnici biti disciplinski kažnjeni.

Neugodna odluka

Baš se tih dana dogodio novi teroristički napad: radikalizirani islamist (tako se to sad zove u Francuskoj) tuniskog podrijetla ubio je policajku.

Ušetao je u policijsku postaju u Rambouilletu i uz povike “Allahu ekber” zaklao nenaoružanu policajku koja se vraćala s ručka. Istodobno, u Francuskoj se prosvjeduje zbog slučaja starog već četiri godine – ubojstva židovske liječnice i učiteljice Sare Halimi u Parizu.

Sud je ovih dana na najvišoj instanci odbio suditi ubojici, zaključivši da je bio neubrojiv, pod utjecajem kanabisa. Ubojica Kobili Traore ušao je u stan dr. Halimi, koja je bila jedina Židovka u njihovoj zgradi u imigrantskoj četvrti, i uz povike “Allahu ekber” bacio je kroz prozor.

To su okolnosti koje su pratile otvoreno pismo časnika i vojnika, dosad najsnažnije upozorenje francuskom političkom establišmentu. Potpisnici ukazuju na tri velike opasnosti za francusku sigurnost i budućnost.

Prvu opasnost vide u suvremenom pomodnom “antirasizmu” i pričama o “dekolonizaciji” u kojima potpisnici pisma vide zapravo istinski rasizam i prijezir prema Francuskoj i njezinim vrijednostima i kulturi, i želju da se to uništi.

Drugu opasnost vide u “islamizmu i hordama iz predgrađa”. I treću opasnost vide u razbijanju unutarnjeg francuskog zajedništva “bratstva” od strane vlasti, a kao primjer navode (zlo)uporabu snaga reda za razbijanje pokreta “žutih prsluka”.

Jedno od upozorenja

No, ovo je pismo samo jedno u nizu upozorenja koje je upućeno Macronu iz krugova koji se aktivno bave sigurnošću Francuske. Već na početku mandata, u jesen 2017., ostavku mu je podnio tadašnji šef glavnog stožera general Pierre de Villiers.

Danas de Villiers govori o istim problemima kao i otvoreno pismo, samo nježnijim rječnikom. General de Villiers odbija bilo kakvo političko svrstavanje. Godinu dana kasnije Macronu je ostavku dao ministar unutarnjih poslova Gerard Colombe. On je otvoreno govorio da Francuska uskoro neće moći kontrolirati svoja predgrađa i da joj prijeti građanski rat ne promijeni li politiku prema radikalnom islamizmu. Colombe je politički ljevičar, član Socijalističke partije.

Za Macrona je jednako delikatna odluka sankcionirati potpisnike otvorenog pisma, kao i praviti se da pisma nije bilo. I bit će zanimljivo promatrati kako će razriješiti taj svoj gordijski čvor. Ali to je i poučna lekcija za ostatak Europe. O tome što se događa kada se problemi guraju pod tepih, a “ubijaju” se glasnici loših vijesti. I o tome koliko je velika Francuska danas postala ranjiva i slaba, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.