Što Domovinski pokret smjera s poljoprivredom, i koji su ključni problemi u resoru

U formiranju nove Vlade, Domovinski pokret dogovorio je s HDZ-om preuzimanje tri resora, a jedan od njih je poljoprivreda. Iako službene informacije tko će mu biti na čelu još nema, Josip Dabro na pitanje novinara hoće li on biti novi ministar poljoprivrede rekao je kako je spreman preuzeti “tu odgovornost”. Evo kakav program za poljoprivredu je obećavao DP, a o gorućim problemima u resoru razgovarali smo s analitičarem Miroslavom Kuskunovićem

Domovinski pokret u svom je izbornom programu od četrdesetak stranica zapravo vrlo malo posvetio pozornosti poljoprivredi iako se već u predizborno vrijeme dalo naslutiti da ih taj resor posebno zanima. Sve što su imali za reći na temu prirodnih resursa, održivog gospodarstva i poljoprivrede stalo im je na jednu stranicu. Stranicu punu općih mjesta i floskula, ali iz koje se ipak mogu vidjeti obrisi onoga što je ta stranka procijenila važnim za hrvatsku poljoprivredu.

Ponajprije su istaknuli održivost i samodostatnost što se tiče hrane, vode i energije: “Zadatak je osigurati 100 % potreba za hranom, vodom i energijom iz vlastitih izvora za potrebe domaćeg stanovništva i domaćeg tržišta.”

Potom su šturo naveli kako će provoditi razvojni program u proizvodnji hrane, odnosno u “održivom lancu vrijednosti u proizvodnji hrane od lokalnog proizvođača do krajnjeg potrošača”. U to, pomalo apstraktno razvojno područje, čiji su ciljevi opća mjesta poput povećanja proizvodnje mesa, mlijeka, voća, povrća, žitarica, sigurni otkup, sustav kontrole kvalitete u svakoj fazi proizvodnje i distribucije te optimalni plasman proizvoda na tržište, usmjeravat će se državne subvencije i novac iz EU fondova.

To bi trebalo pridonijeti izgradnji sustava u kojem će OPG-ovci imati svoje mjesto u ponudi lokalnog turističkog i maloprodajnog sektora, smatraju u Domovinskom pokretu. Država će, nije navedeno kako, osigurati razvoj tržišta kako bi otkupljivači i/ili veletrgovci mogli plasirati proizvode OPG-ova krajnjim potrošačima.

Izbornim programom obećali su i stvaranje pravnog i poreznog okvira za “uspostavu fleksibilnog tržišno orijentiranog lanca vrijednosti koji će obuhvatiti sve lokalne proizvođače, poticati proizvodnju prema zahtjevima tržišta, omogućiti planiranje i prilagodbu na dinamičke tržišne zahtjeve, osigurati otkup, logistiku (otkupni centri, skladišta, hladnjače, transport) za održivu ponudu za krajnjeg potrošača (maloprodaja, turistički sektor, javne ustanove, izvoz)”.

Natuknice za akciju

Nisu bili puno konkretniji ni kada je riječ o problemu neobrađenih poljoprivrednih zemljišta rekavši samo kako njihov udio treba smanjiti. Potom je u natuknicama napisano kako bi valjalo aktivirati potencijal državnog zemljišta kroz najam ili koncesije, a privatnog kroz poticaje za vlasnike i najmoprimce.

U svom programu spominju i kako će poticati uzgoj proizvoda s većom dodanom vrijednošću, na primjer kamilice umjesto pšenice. Obećavali su i savjetodavnu, pravnu i logističku podršku malim proizvođačima kako bi im pomogli do EU sredstava. A dodali su i kako će uvesti dodatnu mjeru zaštite lokalne proizvodnje.

“Država će definirati okvir za zaštitu minimalnog udjela domaćeg prehrambenog proizvoda na policama trgovačkih lanaca”, napisali su ne navodeći koliki bi taj udio bio.

Uloga države je, tumače, zaštita nacionalnog strateškog prioriteta samodostatnosti proizvodnje hrane, održavanje strateških zaliha, razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane u svim dijelovima Hrvatske, promocija domaćeg proizvoda i edukacija stanovništva o važnosti proizvodnje i konzumacije domaće hrane za održivi razvoj gospodarstva i društva.

Hrana, voda i energija moraju biti dostupni i cjenovno pristupačni svim hrvatskim građanima, zaključili su uz dodatak kako treba zabraniti izvoz energenata kada nisu zadovoljene potrebe domaćeg tržišta.

Rat za zemlju

Čim novi ministar sjedne u fotelju, dočekat će ga pitanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu. “Očekuje nas rat za zemlju”, komentira poljoprivredni konzultant Miroslav Kuskunović u razgovoru za FORBES Hrvatska.

Već i prije izbora su Hrvatska poljoprivredna komora i Hrvatska udruga poslodavaca tražili da se krene u hitnu izmjenu tog zakona jer sadašnji je stvorio kaos na terenu, podsjetio je.

“Sadašnji zakon pogoduje daljnjem usitnjavanju poljoprivrednih površina. Oduzima se zemlja nekim ljudima koji su investirali u proizvodnju, a sad pod čudnim novim kriterijima mogu izgubiti tu zemlju i gasiti proizvodnju. Puno je takvih slučajeva na terenu”, tumači Kuskunović koji je nakon dugogodišnje novinarske karijere u kojoj je pratio poljoprivredne teme pokrenuo specijaliziranu PR agenciju Kombinat 1969.

Taj se zakon od hrvatske neovisnosti mijenjao 17 puta i bio je i ostao problematičan, nastavlja. Kao dio rješenja za rascjepkanost zemljišta činio se potez SDP-a koji je svojevremeno pokrenuo Agenciju za poljoprivredno zemljište kako bi se centraliziralo odlučivanje o zemljištu. No HDZ je to vratio u ruke lokalnih moćnica, koji, kako to tumači poljoprivredni konzultant, nemaju ni znanja ni infrastrukture ni kadrova te provode samovolju i zemlju dodjeljuju podobnima.

Goruća pitanja za novog ministra

Osim zemljišta, nameće se i pitanje udovoljavanja na zahtjeve poljoprivrednika koji su zimus prosvjedovali, a Vlada im je dala obećanje da će njihove probleme riješiti. Između ostalog žalili su se na prevelika administrativna opterećenja i tražili da se osnuje povjerenstvo koje bi na mjesečnoj razini izvještavalo o proizvođačkim cijenama.

Velika je i potreba za zaštitom domaćih proizvođača od nelojalne konkurencije i nepoštenih trgovačkih praksi. Uvoz bi trebalo strože regulirati i kako bi poljoprivrednici nastavili proizvodnju koja iz godine u godinu pada u svim područjima, što nije put prema samodostatnosti.

“DP se stalno poziva na samodostatnost u proizvodnji hrane, bit će zanimljivo vidjeti na koji način će oni to pokušati riješiti. Imamo padove u svim područjima osim ratarstva i jako smo veliki uvoznici hrane. Lani smo imali rekordni deficit u robnoj razmjeni od 1,9 milijardi eura. Najveći deficit ostvarujemo u mesu, jajima, mliječnim proizvodima, voću i povrću. Jedino u ratarstvu ne bilježimo pad. Problem hrvatske poljoprivrede je što smo mi postali sirovinska baza. Mi proizvodimo pšenicu, kukuruz, soju, a onda to izvezemo jeftino i to nam se vrati prerađeno i skuplje kroz pekarske proizvode, meso i mlijeko, stočnu hranu. Nemamo razvijenu preradu, potrebne su velike investicije kojeg ima u budžetu Zajedničke poljoprivredne politike”, analizira Kuskunović.

Dodaje kako imamo velik problem s cijenama hrane upravo stoga što smo ovisni o uvozu i podložni poremećajima na globalnom tržištu.

Ključna pitanja za novog ministra poljoprivrede Kako će riješiti pitanje poljoprivrednog zemljišta? Kako će smanjiti pad proizvodnje? Kako će smanjiti uvoz hrane? Kako planira potaknuti proizvođače da proizvode više?

“Promjene su nužne jer trenutnim stanjem u poljoprivredi svi su nezadovoljni. Proizvođači smatraju da je tržište previše otvoreno, a oni nezaštićeni. Prerađivači smatraju da ne mogu kupiti dovoljno sirovine na domaćem tržištu. Trgovci uvoze robu iz cijeloga svijeta jer je tu nema dovoljno. Kupci su nezadovoljni i optužuju trgovce da imaju visoke cijene i velike marže. To je zatvoreni krug u kojem su svi nezadovoljni”, ističe Kuskunović.

Ovakvom poljoprivrednom politikom, dodaje, profitiraju samo jedinice lokalne samouprave koje ulažu novac iz ZPP u izgradnju infrastrukture – dvorana, domova kulture. Infrastrukture koju neće imati tko koristiti jer se sela prazne. Mudrije bi bilo investirati u poljoprivrednu proizvodnju i preradu koja može potaknuti i zapošljavanje i veću proizvodnju, naglašava.

Nema sumnje da novog ministra iz reda Domovinskog pokreta dočekuje izuzetno mnogo vrlo delikatnih problema. DP je dao puno obećanja tijekom prosvjeda. No, obećavati iz redova oporbe i provesti to u djelo uz sva ograničenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), nije isto. Poljoprivrednici su skeptični. Čekaju da vide ima li Domovinski pokret neki tim ili samo jednog čovjeka koji se – zapravo nije bavio poljoprivredom. Josip Dabro je, naime, po struci kineziolog, dugo godina je bio lokalni političar, prvo u općini Otok, a potom u Vukovarskoj županiji, a od 2021. godine radio je kao profesionalni tajnik u Domovinskom pokretu na pola radnog vremena, a drugu polovicu u tvrtki Filir u vlasništvu Marija Radića, jednog od osnivača Domovinskog pokreta.

Također se s velikim zanimanjem očekuje kako će se novi ministar postaviti prema prodaji agrobiznisa iz portfelja Fortenova grupe – jer radi se o tvrtkama koje imaju u dugogodišnjem zakupu državno zemljište, a potencijalni kupci su dvije domaće grupacije (Žito i Osatina, te Podravka) i mađarska Mészáros Grupa.