Što je Peking naučio iz ruske avanture u Ukrajini: 'Kad bi Zapad uveo sankcije Kini, 90 posto svjetskog gospodarstva bi potonulo'

Godinu dana Kina je općenito odbijala prodavati oružje Rusiji i zaobilaziti sankcije koje su joj uvedene jer joj je očuvanje pristupa globalnom tržištu važnije od bilo kakve gospodarske veze s Moskvom. Kina nema interesa biti podređena ruskim interesima, ali podupire ruske argumente za sukob i diplomatski se koordinira s Moskvom te oprezno nastupa u Ujedinjenim narodima. Peking je također jedina članica skupine G20 koja je prije koji dan odbila potpisati izjavu kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.

No Peking je protekle godine proučavao sankcije koje je uveo Zapad i zna da bi, ako se napetosti nastave pojačavati, to ekonomsko oružje moglo biti okrenuto i protiv Kine, piše Foreign Affairs.

Vidmarović se slaže da bi takve široke sankcije mogle biti bolne za Kinu, ali bile bi bolnije za cijeli svijet.

'O Tajvanu ovise brojne kompanije, posebno na unutarnjem tržištu Kine, ali za njih je vezano i puno europskih i svjetskih kompanija, tako da su sankcije takve magnitude, jačine kao one za Rusiju, gotovo neprimjenjive na Peking - u tom bi slučaju potonulo 90 posto svjetskog gospodarstva. Dogodio bi se velik globalni ekonomski kolaps', smatra Vidmarović, dodavši da je to tek dio problema, a da se ni ne govori o fizičkim pomorskim rutama koje bi bile blokirane zbog situacije na Tajvanu. Cijeli bi pomorski promet stao jer se njegov najveći dio odvija preko tog dijela jugoistočne Azije. Posljedično bi takva blokada dovela do povećanja cijena i nestašice roba.

'Ovo što se sada događa bila bi dječja igra za krizu koja bi se tada stvorila', slaže se naš sugovornik.

Kineski dužnosnici ne spominju često što bi se moglo dogoditi u slučaju da se njihova država sankcionira poput Rusije jer, valjda, smatraju da Amerikanci sami najbolje mogu procijeniti koje bi katastrofalne posljedice to donijelo.

'Malo tko uzima u obzir to da smjer razvoja Tajvana i stav prema Kini i Americi nije predodređen jer ovisi o tome tko je na vlasti', navodi stručnjak. Pojasnio je da je trenutno na vlasti tajvanska Demokratska napredna stranka te da je pomalo počela gubiti popularnost. Napredna stranka snažno je protupekinški nastrojena i zalaže se za kupovinu američkog oružja. Nasuprot njoj stoji Kuomintang, stranka koja se zalaže za dobre odnose s Kinom. Stvara se dojam, kaže Vidmarović, da je stanje na Tajvanu takvo da će svaki tren proglasiti potpunu neovisnost, što nije blizu istini.

Iduće godine održat će se predsjednički izbori na Tajvanu i sve se može promijeniti.

'Dovoljno je da Kina pričeka da se promijeni predsjednik i onda ćete opet imati desetljeće mirnijeg dijaloga i manjih tenzija. I politika prema Americi promijenila bi se, ne bi bilo toliko intervencija i provokacija. Nije priča toliko fatalna kakvom je predstavljaju mediji. Tajvanci su velikim dijelom nositelji te političke dinamike - kako biraju, tako se Tajvan i ponaša', objasnio je Vidmarović.

Peking bi mogao pričekati na povoljnije vjetrove s Tajvana i zato što je vidio kolika je odlučnost Amerikanca i cijelog Zapada bila u slučaju Ukrajine te kako su pritisnuli Rusiju i sankcionirali njezino veliko gospodarstvo bez obzira na negativne ekonomske posljedice koje su i sami trpjeli. 'Naravno da je to bitno', kaže Vidmarović.

Kina se godinama protivi politici unilateralnih sankcija, ali je počela slijediti sličnu politiku uvodeći ih zemljama koje vode politiku otvorenu Tajvanu. Vidmarović kaže da to ipak nije isto i da američke sankcije, iako jednostrano uvedene, imaju globalni doseg jer se odnose na sferu dolara, dolarskih transakcija i onda, htjeli - ne htjeli, mnogi ih moraju slijediti ako ne žele da ih Amerikanci stisnu. A što se tiče kineskih trgovinskih ograničenja prema Litvi i zemljama koje imaju proširene odnose s Tajvanom, to se odnosi prije svega na ograničenje trgovinskih mogućnosti, odnosno zatvaranje trgovinskih kanala. Dok su to jednostrane mjere, imaju bilateralni doseg. 'Nije to ista težina', upozorio je Vidmarović.

Posljednjih 20 godina, navodi Foreign Affairs, Kina je pažljivo promatrala kako Washington usavršava i koristi sankcije kao ekonomsko oružje kontrolom izvoza, ograničenjem ulaganja i carinom. Sankcije su općenito bile usmjerene na gospodarstva drugog reda, poput Irana i Iraka, ili češće na rubna gospodarstva poput Kube, Sjeverne Koreje i Sudana. Trenutačni sukob u Ukrajini konačno je dao priliku Pekingu da prouči strategiju, taktiku i sposobnosti zapadne koalicije u provođenju sankcija jednoj od najvećih svjetskih ekonomija. Niti jedno gospodarstvo veličine Rusije nije bilo podvrgnuto ovakvim mjerama od Drugog svjetskog rata. Na početku invazije 2022. Rusija je imala deseto najveće gospodarstvo svijeta po BDP-u, a i bila je najveći izvoznik prirodnog plina na svijetu te vodeći dobavljač ključnih globalnih dobara, od gnojiva i žita do titana.

Naravno, na neki način, prerano je za to da Peking izvuče cijeli niz lekcija iz zapadnih sankcija protiv Rusije. One uključuju mjere koje imaju trenutačni učinak, poput zamrzavanja imovine, i one osmišljene tako da zagrizu dublje u godinama pred nama. Među takvim mjerama nalazi se kontrola izvoza računalnih čipova i naprednih tehnologija te ograničenja u pomoći Rusiji u razvoju projekata u dubokim vodama Arktika i na izvorima škriljca, o čemu ovise njezini budući prihodi od energije.

Rusija je, kao i Kina, iz geopolitičke perspektive država s nuklearnim oružjem i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Također, kao i Kina, bila je članica širokog spektra globalnih institucija. Kinesko gospodarstvo još uvijek je deset puta veće od ruskog, a kineski otisak u globalnom gospodarstvu - u smislu trgovine, ulaganja i protoka kapitala - zasjenjuje ruski, osobito u njezinim vezama sa Sjedinjenim Državama. Ali ako su kineski donositelji odluka nekoć vjerovali da je prvorazredno gospodarstvo preveliko za sankcioniranje, prošla godina bila im je zabrinjavajuća u tom smislu.

Peking više ne može jednostavno pretpostaviti da Zapad nikada neće riskirati ekonomske šokove zbog moguće kineske invazije na Tajvan. Upravo je svjedočio tome da Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici preuzimaju značajne nacionalne i globalne rizike za Ukrajinu, a ona ima značajno manje i globalno nevažnije gospodarstvo od Tajvana, sedmog najvećeg gospodarstva u industrijskoj Aziji i ključne karike u globalnim opskrbnim lancima, navodi Foreign Affairs. Osim toga, Washington ima veće povijesne, pravne i emocionalne veze s Tajvanom nego s Ukrajinom. Kina više ne može pretpostaviti da će Zapad nametnuti velike sankcije samo marginalnim zemljama i marginalne sankcije samo velikim zemljama.