STRAHOTA: U KB Dubrava nestalo je struje, svi respiratori su se isključili. Pacijente su morali ručno ventilirati...
Iz bolnice su ranije upozorili da bi se ovo moglo dogoditi. Ministre, odgovoran si za zdravstvo, a sustav ti ne funkcionira. Znaš li što ti je činiti?
Odjel s respiratorima u KB Dubrava u jednome je trenu danas, doznajemo, ostao bez struje, i respiratore se moralo pogoniti mehanički, ručno.
- U Primarnom respiracijskom intenzivističkom centru nestalo je struje, ugasili su se svi respiratori, ručno se nastavilo, neslužbena je informacija koju smo dobili iz bolnice određene za glavni zagrebački Covid centar.
Potvrdio nam ju je novi predsjednik upravnog vijeća bolnice i njezin liječnik dr. Silvio Bašić, dosadašnji državni tajnik u Minstarstvu zdravstva.
Ministar Vili Beroš je osobno, kaže, s Elektrom sređivao da u bolnicu što prije dođu vanjski električari.
- Moje informacije su da je nestalo struje jer je iskočila sklopka, koliko shvaćam nastao je kratki spoj. Agregati se nisu palili zato što je nestao samo jedan mali strujni krug. Odmah su se ljudi snašli i spojili. Respiratori su ostali u jednom trenu bez struje, nisam sto posto siguran, ali tako su mi rekli da je, ali su odmah s produženim kablom spojili, i to je proradilo, rekao nam je Bašić.
Ručno ventiliranje je uobičajeni postupak, nastavio je, ventilira se ručno pacijente i kad ih se zbog neke pretrage mora maknuti s respiratora. Ne zna koliko je dugo prekid struje trajao.
- Meni je bilo važno da nitko nije bio ugrožen. Oni su se snašli,a onda su došli električari, kaže Bašić.
Na naše pitanje o lošim agregatima u bolnici, o čemu smo također dobili informacije, odgovorio je kako se agregati za ovakve situacije ne mogu upaliti jer nisu tako programirani. Da je nestalo kompletno struje, upalili bi se, kaže.
- Agregati su stari, ali to je sad tako. Upitni su, ali funkcioniraju, govorim vam kao doktor iz Dubrave. I oni prestaju raditi, nisu to neke stvari koje mi ne znamo otprije. Palili su se kad bi nestajalo struje, kaže Bašić.
Ravnatelj bolnice Srećko Marušić nam se nije javio na telefon, kao ni Covid koordinator prof.dr. Ivica Lukšić.
Samo nekoliko sati prije ovog incidenta smo iz drugih bolničkih pouzdanih izvora dobili informaciju da agregati, nestane li struje, ipak nisu dovoljno dobri da napajaju cijelu bolnicu i njenu opremu, pa tako ni sve respiratore.
Naime, COVID bolnica ima agregate za struju stare 30 godina koji, kad ih se isproba, doznajemo, rade po desetak sekundi, i onda stanu. Kad bi u KB Dubrava potpuno nestalo struje, ručnom ventilacijom bi se na životu mogao održavati određen, manji broj pacijenata, ali ako respirator treba više od 40 ljudi, to bi bilo nemoguće - otkrivaju nam dobro upućeni izvori.
Pitaju se je li ministar Vili Beroš bio upoznat s tom, potencijalno vrlo opasnom činjenicom, kad je određivano da KB Dubrava bude COVID centar za Zagreb i okolicu.
Sad se cijela pretvara u bolnicu za isključivo oboljele od Covida, ima preko 600 kreveta, nema dovoljno respiratora. Nema niti agregat koji bi mogao podnijeti teret u slučaju nestanka struje.
- Bolnica ima iz drugih izvora struje, zamijenjena je trafostanica. Ali agregati ne bi mogli podnijeti rasvjetu i opremu u bolnici, jasno nam kažu upućeni. Stari su i nepouzdani, zaključuju.
Pokušavalo ih se zamijeniti nekoliko puta, raspisan je natječaj za to prije dvije godine, ali je propao. Kako se može čuti, kad god je tehnička služba u bolnici, svjesna svih njenih infrastrukturnih nedostataka i dotrajalosti, tražila da se u to uloži neki novac, odgovarano joj je kako novaca nema. Neki su dijelovi bolnice jako dobro opremljeni i modernizirani, ali je infrastruktura loša, kažu naši izvori.
- Budući da će biti puno ljudi na respiratorima, bolnica nema u funkciji dobro rezervno napajanje strujom, dodaju.
Napominju i to da je ova, nekadašnja vojna bolnica 70-tih projektirana po tadašnjim standardima kad se, primjerice, gastroskopija služila samo sondama, a sad su tu novi, moderni aparati, veći potrošači struje. Ima aparata, ali ne i dobroga agregata koji bi na sebe preuzeo napajanje bolnice strujom u slučaju njenog nestanka. On mora biti ekvivalent sposoban na sebe preuzeti svu postojeću potrošnju.
Dr. Bašić kaže da je od stručnjaka u bolnici dobio odgovor da agregati rade. Stari su, i treba ih zamijeniti, ali rade. To nije ono što smo neslužbenim kanalima mi čuli nego da su loši i gotovo neupotrebljivi. Bašić na kraju dodaje kako se u ovome trenu bolnicu ne može popravljati, "tko god bio premijer države, ili ravnatelj bolnice".
Upućeni nam kažu da je očito previše respiratora odjednom priključeno na osigurač, i sustav to nije mogao izdržati, zato je sklopka iskočila pa se moralo improvizirati.
- I klimatizacija je dotrajala. Radi, ali je dotrajala, ističu naši upućeni sugovornici. Treba mijenjati kotlovnicu, dodaju, štošta, ništa se od Domovinskog rata u infrastrukturu nije ulagalo. I Bašić potvrđuje da odavno ulaganja bije bilo. Na brzinu se proljetos radilo i na prvim Covid odjelima koji su bili potpuno dotrajali, devastirani, pogotovo na odjelu psihijatrije gdje su liječeni branitelji od PTSP-a.
KB Dubrava je otvorena 1988. godine, izgrađena je za JNA, i bila je u to vrijeme "svemirski" opremljena, najbolje u državi. Koliko je na nju potrošeno novca, ne znaju niti najupućeniji - podatak je nestao kad i JNA, no imala je najsuvremenije uređaje za to doba, i više od 1200 zaposlenika. Gradnja bolnice je trajala devet godina, od 1979. do 1988. godine. Projektirana je i opremljena po uzoru na opće vojne bolnice u SAD-u i u drugim zemljama zapada, a i njeni su kadrovi godinama bili educirani na zapadu.
Od početka rada je primala i civilne pacijente. Na početku Domovinskog rata bolnica je bila glavni stožer JNA na čelu s generalom Andrijom Rašetom. Tek nakon što je s njim, uoči Božića 1991. godine, ispregovarana, u najmanju ruku, neobična cijena, odnosno ucjena, JNA je plijenom nakrcala kamione i otišla. O odlasku Rašete i JNA iz Dubrave s njim je pregovarao tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang. Rašeta je tražio, redom, 20.000 polica doživotnog zdravstvenog osiguranja članova obitelji oficira JNA; stotinjak televizora koje je JNA željela ponijeti sa sobom iz bolnice, i novčanu protuvrijednost sedam kilograma zubnog zlata. Tek je nakon te, nadasve neobične isplate, JNA napustila svoj “otok” u Hrvatskoj, koja je onda mogla biti priznata kao samostalna država.
Nakon ulaska u bolnicu Hebrang je, kako je ispričao za Express, bio impresioniran njenim komforom i luksuzom, no slabo se ulagalo u opremu, što je nakon preuzimanja 1991. bilo nadoknađeno. Svojih posljednjih 40 dana u KB-u Dubrava proveo je i Franjo Tuđman, u apartmanu na sedmom katu bolnice. Nakon preuzimanja bolnice od JNA, tijekom 1992. i 1993. godine u njoj je boravilo više od 2000 ranjenika.
- Nažalost, od dana preuzimanja nije odgovarajuće riješeno pitanje financiranja građevinsko-tehnološkoga kompleksa kao što je ova bolnica, prenijeli smo još u travnju navode same bolnice. Ogroman je to kompleks, čije održavanje jako puno košta. Samo im za električnu energiju, plin i vodu mjesečno treba oko 3,2 milijuna kuna. Dubrava je građena kao devet povezanih objekata, najveći je objekt C, na devet etaža, na čijem su ravnom krovu strojarnice, fasadna dizala i slično.
Ali nema dobroga agregata.
Izvor:24sata.hr/Foto:fah
