Stručnjak o novoj cijeni plina: U odnosu na prošlu zimu, računi veći 15-20 posto

Dalibor Pudić iz Hrvatske stručne udruge za plin u razgovoru za FORBES Hrvatska o očekivanom poskupljenju plina kaže da bi cijena koju će građani vidjeti na računu za plin u zimskim mjesecima mogla biti 25-30 posto viša nego u razdoblju od 1. travnja – 30. rujna, no u usporedbi s iznosima iz prošle sezonom grijanja, povećanje bi bilo 15-20 posto

Dok se čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) ovih dana objavi cijenu plina u javnoj usluzi koja će vrijediti od 1. listopada nadalje, postavljaju se pitanja: koliko će ona rasti, hoće li biti državnih subvencija i koliko će iznositi, a također i hoće li i koliko opskrbljivači koji kupcima nude tržišnu uslugu opskrbe plinom (sada će u Zagrebu u toj poziciji, primjerice, biti Gradska plinara Zagreb-Opskrba), biti jeftiniji od javne usluge.

Formule HERA-e su kompleksne i zasad se o mogućoj cijeni plina tek neslužbeno nagađa, pa smo pitali Dalibora Pudića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin, što otprilike građani mogu očekivati, tim više što Vlada najavljuje da će rezati potpore za energente.

Usporedba cijena zima-zima

„Cijena koju će građani vidjeti na računu za plin u predstojećim zimskim mjesecima vjerojatno će biti 25-30 posto viša nego u razdoblju od 1. travnja – 30. rujna. No, ako se to uspoređuje s iznosima koje su građani u javnoj usluzi plaćali početkom prošle sezone grijanja, u listopadu, studenom i prosincu 2023. godine, povećanje neće biti toliko. Realno, na tim će se računima u odnosu na prošlogodišnje osjetiti porast od 15-20 posto, a razlog je što je u travnju u Hrvatskoj cijena plina bila pala 5 posto“, kaže Pudić za FORBES Hrvatska.  Mnogi su vjerojatno i zaboravili na tih 5 posto, pogotovo jer je to bilo izvan sezone grijanja, kad su računi mali.

„Oko 85 posto godišnje potrošnje plina je u razdoblju studeni, prosinac, siječanj, veljača i ožujak, pa zato treba gledati referentni odnos cijena zima-zima. Ako sam prošle godine, tijekom ogrjevne sezone, platio za plin ukupno 500 eura, poskupljenje će sada realno biti na računima u odnosu na to 15-20 posto“, kaže nam Pudić. Ako bi Vlada išla dalje sa subvencijom, dodaje, poskupljenje bi bilo manje.     

Pudić inače smatra da bi subvencije za energente trebalo suzbijati jer njihovo postojanje ne potiče racionalizaciju potrošnje, odnosno rast energetske učinkovitosti. „Dođe li do krize i poremećaja, onda bi trebalo opet reagirati“, kaže. 

Mali poduzetnici strahuju od ukidanja subvencija

Podsjetimo, iz Vlade ovog ljeta stižu najave da će ići na prekrajanje i smanjivanje mjera koje su bile uvedene početkom energetske krize i skoka inflacije, ali detalje o tome još nisu iznijeli.  To se, međutim, ne tiče samo kućanstava nego i dijela tvrtki, a Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je već reagirala uz poruku da je „prilikom donošenja konačnih odluka nužno uzeti u obzir i zaštititi one najranjivije – što uključuje mikro i mala poduzeća“.

Velika poduzeća, naime, plaćaju tržišnu cijenu plina, ali mikro i mala su još uvijek obuhvaćena Vladinim paketom. Iz HUP-a zato poručuju vladajućima da „male poduzetnike zabrinjava potencijalno ukidanje subvencija za plin jer bi to za mnoge od njih predstavljalo značajno povećanje troškova energenata, čak i do 30 posto. S obzirom na to da su mikro i mala poduzeća okosnica hrvatskog gospodarstva, ovakav potez bi mogao imati negativne posljedice na njihovo poslovanje i zapošljavanje“.

Da li bi doista u pitanju bio rast troška plina od čak 30 posto, pitanje je.  

Šušnjar o blagim korekcijama

Najprije se čeka da HERA prema utvrđenoj novoj metodologiji i formuli izbaci cijenu za buduće zimsko razdoblje za javnu uslugu, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar je prošlog tjedna govorio da su „moguće blage korekcije mjera vezanih za zaštitu građana i malih poduzetnika od krize“. Spomenuo je pritom da je na nizozemskoj burzi, koja je referentna za određivanje cijena plina za HERA-u, bilo korekcija, a s druge strane da postoji uputa Europske komisije da se smanje subvencije, pa se „razgovara o relaksiranju tj. kalibriranju tih mjera“.

HERA sada treba odrediti iznos troška nabave za opskrbljivače koji je jedan od elemenata krajnje cijene plina. Taj trošak nabave jest najveći dio krajnje cijene, ali na njega se još dodaje cijena distribucije te trošak opskrbe (marža) i PDV, pa onda krajnja cijena ipak malo varira od područja do područja, ovisno o cijenama distribucije i marže opskrbljivača.     

Prosječna krajnja cijena 51 euro po megavatsatu?

Sada je odlukom HERA-e trošak nabave plina 26,4 eura po megavatsatu (Odluka o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja 2024. do 30. rujna 2024., koji je objavljen u narodnim novinama), a od listopada bi, kako računaju u plinskim krugovima, to bilo oko 37-37,5 eura po megavatsatu. „Ne mogu reći je li to baš točan izračun ili ne, no kad bi se njemu dodali troškovi distribucije i marže opskrbljivača, to bi moglo značiti neku prosječnu krajnju cijenu oko 51 euro po megavatsatu, plus PDV koji iznosi 5 posto za plin“, kaže Pudić.  

U Zagrebu trenutno, gdje javnu uslugu još uvijek pruža GPZ-Opskrba (samo do 30. rujna, a onda taj posao od njih preuzima Međimurje-plin) za „Tarifni model 1“ krajnja cijena iznosi 42,8 eura po megavatsatu plus PDV. Kako će GPZ-Opskrba formirati cijenu za tržišnu uslugu, u usporedbi s onom koju će za javnu uslugu odrediti HERA, tek treba vidjeti. U lecima za privlačenje kupaca najavljuju, o čemu je FORBES Hrvatska već pisao, da će nuditi povoljniju cijenu u odnosu na  opskrbljivača u obvezi javne usluge, ali ostalo je nejasno kako to mogu tvrditi dok se ne oglasi HERA.   

HERA-ine računice i formule

Kad je ona zadnji put donosila odluku o cijeni plina u javnoj usluzi, koja vrijedi od 1. travnja do 30. rujna, u obavijesti za javnost navela je da je prosječna krajnja cijena plina 42,96 eura po megavatsatu s uključenim PDV-om. Do tada, u prethodnom (zimskom) razdoblju, prosječna krajnja cijena je bila 45,32 eura po megavatsatu s PDV-om, s uračunatom subvencijom države. Da nije tada bilo subvencije, prosječna cijena bi prošle zime, kako je navela HERA, bila 65,22 eura s PDV-om po megavatsatu.   

Valja napomenuti da  je u međuvremenu, u ožujku ove godine, usvojena nova metodologija po kojoj HERA  određuje trošak nabave plina koji odražava „cijenu plina na referentnom plinskom tržištu i predstavlja veleprodajnu komponentu u strukturi krajnje cijene opskrbe plinom“. Taj se pak trošak utvrđuje, kako je objavljeno u Narodnim novinama, prema formuli koja uključuje aritmetičku sredinu ‘bid’ i ‘offer’ cijena terminskih ugovora  TTF Price Assesment – Winter t  i TTF Price Assesment – Summer t za isporuku plina u regulacijskoj godini, objavljenih u pojedinom danu tijekom razdoblja od 1. svibnja do 30. lipnja tekuće godine, u publikaciji ICIS HEREN European Spot Gas Markets.  

Vladini paketi mjeri, cijene plina i subvencije Vlada je dosad donijela šest paketa mjera „za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena“, a zadnji je bio u ožujku ove godine koji vrijedi do 30. rujna.  Za „zadržavanje niskih cijena plina“ istaknuto je u njemu 50 milijuna eura, što se odnosilo na nadoknadu HEP-u za osiguranje zaliha plina za kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinske sustave i distributere plina za gubitke. Tada je u Vladinoj prezentaciji navedeno da se osiguravaju „dostatne količine plina kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina“.  S druge strane, navedeno je da 80 tisuća osoba ima status ugroženog kupca energenta i ima pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, a mjesečna naknada iznosi 70 eura. Mjera je ukupno vrijedna 21 milijun eura. U ranijem, petom paketu mjera, koji je donijet u rujnu 2023. godine i vrijedio je do 1. travnja 2024. godine, Vlada se hvalila time da zadržava niske cijene plina te da je u razdoblju lipanj 2021. – kolovoz 2023. godine prosječni rast cijena plina u EU bio 57 posto, a u Hrvatskoj 13 posto, odnosno da je prosječna cijena u Hrvatskoj iznosila u tom razdoblju (s uključenim PDV-om) 47 eura po megavatsatu dok je u EU bila 107 eura po megavatsatu. Tada su i izračunali da je „izravni popust na računu za kućanstva koja koriste plin“ 19,9 eura po megavatsatu, odnosno 0,0199 po kilovatsatu, pa s eto ispisivalo i na mjesečnim računima korisnika. Istu potporu su dali i za poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom, do 10 gigavatsati, a ostvarivala se vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO.