SUMRAK ZAKONODAVSTVA Zakon o obnovi predviđa da se obnove nelegalne zgrade, a država će ih legalizirati
Temeljni problem sporosti obnove je nezainteresiranost vlasnika. Iz čega proizlazi pitanje - može li se obnova provesti bez njihove odluke ili ne? Odgovor je da se i mimo vlasnika i njihovih odluka zakonski obnova može odvijati - rekao je pravnik Marko Baretić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na nedavnoj konferenciji u sklopu sajma ArhiBau, u svom predavanju "Imovinsko-pravni aspekti modela obnove", koja se bavila obnovom nakon potresa u Zagrebu.
Govorio je o "vječnom" problemu, situacijama kad dio stanara zgrade ne želi uređenje ili obnovu objekta u kojem su suvlasnici.
- Vlasništvo je svetinja, često čujemo takve izjave. Međutim, isto tako Ustav propisuje da vlasništvo obvezuje i da su vlasnici dužni pridonositi općem dobru, što uključuje i njihovu dužnost da održavaju svoje nekretnine, dužnost koja je propisana ne samo Zakonom o vlasništvu, već i Zakonom o gradnji, Zakonom o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara - kaže Baretić.
Također, problem je i što se zakoni često ne provode.
Prema postojećim zakonima, oni koji vode Zagreb imaju pravo srušiti zgradu u Petrinjskoj ulici, opasnu ruševinu na uglu s Đorđićevom, koja jepostala simbol zagrebačkog potresa
Privremeni skrbnik
- Zakon o vlasništvu, recimo, dozvoljava da gradonačelnik ili općinski načelnik uspostavi privremeno upravljanje nekom nekretninom, ako se ona ne održava, ako je opasna i zbog sličnih razloga. I Zakon o građevinskoj inspekciji omogućuje mnogo toga što se u praksi ne provodi - istaknuo je Baretić.
Vlasti bi trebale povlačiti i nepopularne poteze. Porezom na nekretnine u Italiji su riješili pitanje održavanja jer su oni koji se brinu za svoje nekretnine oslobođeni od njega, i to je uvedeno nakon potresa, navodi profesor Baretić
Zapitao je i koliko se koristi odredba Zakon o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara koja nalaže postavljanje privremenog skrbnika nekretnini koja je spomenik kulture ako ona nije održavana i koja dopušta i mogućnost izvlaštenja. Koliko je bilo poznato okupljenima, ta se odredba zakona dosad primijenila samo jednom! Govorio je i o novom Zakonu o obnovi, odnosno o pojedinim stavkama.
- Zakon o obnovi predviđa da se obnove nelegalne zgrade stradale u potresu, a država će ih potom legalizirati - to, prema nekim komentarima iznesenima tijekom javne rasprave o izmjenama zakona, predstavlja sumrak našeg zakonodavstva i nije dobra poruka za budućnost - smatra pravnik Baretić. Naime, istaknuo je Baretić, u javnoj su se raspravi o zakonu navodili primjeri bespravne uzurpacije dijela građevine, konkretno tavana, što će sada ne samo biti obnovljeno državnim novcima nego i legalizirano mimo volje vlasnika nekretnine.
Primjer iz Italije
Ako ćemo samo mijenjati zakone, dodaje on, a ne i naš odnos prema vlasništvu i također ako vlasti ne počnu provoditi ono što se može prema zakonu, i česte promjene zakona su uzaludne.
- Vlasti bi trebale donositi i nepopularne poteze - ističe Baretić.
Objasnio je da, primjerice, prema postojećim zakonima oni koji vode Zagreb imaju pravo srušiti zgradu u Petrinjskoj ulici, opasnu ruševinu na uglu s Đorđićevom, koja je postala simbol zagrebačkog potresa. Zakonski nema razloga za čekanje.
Kao dobar primjer za stimulaciju održavanja nekretnina naveden je porez na nekretnine u Italiji, koji se provodi tako da su ga oni koji brinu i njeguju svoje kuće i zgrade - oslobođeni. Tako ljudi mnogo više ulažu u ovakvu vrstu svoju imovine. Kod nas su, pak, svi pokušaji uvođenja ovog zakona uvijek od javnosti bili uglavnom osuđeni, pa bi onda i političari od tog "nepopularnog" poreza brzo odustali.
SAJAM
ArhiBau proteklog tjedna u Areni Zagreb posjetilo 3000 posjetitelja
Prvi međunarodni sajam ArhiBau.hr, uz prateću stručnu konferenciju, okupio je sve relevantne sudionike građevinskog sektora. Kultura građenja i održivi razvoj iznimno su važne teme zastupljene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Implementacija vizije Novog europskog Bauhausa, obnova nakon potresa, nacionalne i lokalne razvojne strategije, suvremeno i održivo urbanističko planiranje, urbana regeneracija, kružno gospodarstvo, zelena infrastruktura, zeleno financiranje, bile su to samo neke od tema o kojima se tri dana razgovaralo. Sajam je posjetilo 3000 osoba, konferenciju je pratilo više od 400 sudionika, a u programu je sudjelovalo više od 100 govornika, predavača i panelista, redom biranih stručnjaka iz javnog i privatnog sektora. Posjetitelji su mogli razgledati mobilnu nZEB kuću - MUZA, čije je ime akronim za mobilna, učinkovita, zdrava, arhitektura. Sajam se održao u organizaciji Društva arhitekata Zagreba.
Izvor:jutarnji.hr/Foto:Fah
