Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s predsjednicima uprava banaka u vezi s pitanjem prekoračenja po tekućim računima građana u Hrvatskoj.

Na sastanku u Banskim dvorima uz predsjednika Vlade je bio i ministar financija Zdravko Marić, a sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Marić je nakon sastanka dao izjavu i objasnio o čemu se raspravljalo.

“Intencija sastanka je bila da razmijenimo viđenja, informacije i stavove te nađemo zadovoljavajuće rješenje, naš fokus kao Vlade je naglasak na zaštitu potrošača, ali uzimajući u obzir kompletnu problematiku. Iskristaliziralo se nekoliko vrlo dobrih prijedloga, idu u ispunjavanje načela socijalne osjetljivosti, koje je temeljno, načelo pravednosti – dobili smo puno dodatnih informacija što je dovelo do ove situacije. Od 2010. zakonski su legitimno prepoznati instituti dopuštenog i prešutnog prekoračenja, no što je dovelo da prešutno prekoračenje postane dominantan oblik. Gotovo 95 posto svih prekoračenja se odnosi na to. Treće načelo je da rješenje i prijedlozi na stolu vode da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja koji bi trebao biti predominantan. Na kraju je načelo i princip administriranja toga. Rješenje mora osigurati maksimalnu transparentnost i informiranost uz šti manje administriranja koje je svima trošak. Na sastanku je pržena jadna podrška tom principu, mislim da ćemo pronaći zadovoljavajuće rješenje”, rekao je Marić.

Guverner HNB-a Boris Vujčić:

“Sastanak je bio konstruktivan, najvažnije je da se dobro razumije kako je došlo do toga da se postupno migrira prema prešutnim ograničenjima, razlog je bio usklađivanje s EU direktivom o EKS, to je dovelo do migracije prema prešutnim ograničenjima. Mi smo u HNB-u dobili prigovore i ustanovili da je ta migracija bila vrlo brza i da je migriralo 95 posto svih potrošača. Moramo osigurati jednaku vrstu regulacije proizvoda. Da se omogući ljudima da im banaka smanjuje ili ukida omogući otplatu u najmanje 12 mjesečnih rata, za veća prekoračenja potrebno je imati i duže rokove otplate. uvjeren sam da će se dobro rješenje naći i da ćemo imati zaštitu potrošača u smislu regulacije, bilo nominalne bilo efektivne kamatne stope”, rekao je.

Očekuje se rješenje, no kada? Kako riješiti problem s minusima onih do 5000 kuna?

“Treba biti jasan prema građanima s nižim primanjima. Nažalost, obzirom na visinu primanja, dobar dio građana je koristio ta prekoračenja za svakodnevicu, nije namjera da dođu u ugrozu. Neki strahovi da će taj instrument nestati, mi ćemo otkloniti. Originalni Zakon iz 2010. imao je neke korekcije, no prema svemu, a sada iz izravne interakcije s bankama od kraja 2018. kada je odlukom u izračun EKS uključena naknada za vođenje tekućih računa, što je utjecalo da građanima dopušteno prekoračenje ne bude toliko dostupno, pa su ih banke skrenule prema prešutnim minusima. Jedno od načela kojim se vodimo je da nađemo rješenje da dopuštena prekoračenja postanu opet predominantan oblik prekoračenja. Postoji mogućnost da to rješenje nađemo samo kroz ingreneciju u HNB-u, no i sam Zakon o potrošačkom kreditiranju je predviđen za izmjene i dopune za uskladu s eurom, no rekli smo da smo spremni ići s takvim zakonskim izmjenama. Sada precizirati što znači brzina, problem je adresiran na adekvatan način i nadamo se brzom rješenju, nadamo se da ćemo uspjeti kroz odluke to riješiti, a ako treba, mijenjat ćemo i zakon”, rekao je Marić.

Vujčić dodaje, ova odluka o obračunu EKS je dio europske regulative, mi smo jedina zemlja koja ima ograničenja na kamate na minuse, pa kada se naknada uključi i što je manji minus, naknada više pojede kamatne stope, kada idete prema manjim minusima za naknadu vođenja računa od 12 kuna do 2000 kuna minusa nema kamatne stope i to treba srediti da ne bi došlo da proizvodi za one s najnižim minusima postanu neprofitabilne za banke pa ih kreću zatvoriti.

“Treba urediti legislativu, dogovorit ćemo se kako napraviti je li to izjava zakona ili odluke, bitna je suština, da se ono što su prešutni minusi vrati pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi a da se pri tome ne dogodi to da dio ljudi s najmanjim primanjima ne izgubi minus”.

Uskoro opširnije…