U razornom raketnom napadu na ukrajinski grad Sumi, koji se dogodio u nedjelju, poginule su najmanje 34 osobe, dok je ozlijeđeno 117 civila, prema najnovijim podacima ukrajinskih vlasti. Prema istim izvorima, napad su izvele dvije ruske balističke rakete, a radi se o jednom od najsmrtonosnijih napada od početka godine.

Napad je izazvao snažne reakcije širom svijeta. Brojni svjetski lideri i međunarodne institucije osudili su napad, ističući kako se radi o ciljanom teroru nad civilima.

„Kao bivši vojni dužnosnik, znam što su ciljani napadi i to nije prihvatljivo“, poručio je američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg putem platforme X. Francuski predsjednik Emmanuel Macron također se oglasio, izjavivši da „Rusija nastavlja rat ne poštujući ljudske živote, međunarodno pravo i diplomatske ponude“. Macron je dodao: „Taj rat, svi znaju da je Rusija jedina koja ga je željela. Danas je jasno da Rusija jedina bira nastavljati ga.“

Njemačka mijenja stav prema slanju oružja?

Važan razvoj tiče se Njemačke, koja razmatra mogućnost slanja naprednog oružja Ukrajini. Budući kancelar Friedrich Merz izjavio je da bi podržao isporuku projektila dugog dometa tipa Taurus, ukoliko se to uskladi s europskim saveznicima. Ova najava predstavlja potencijalnu promjenu dosadašnje njemačke politike suzdržanosti, izvještava Financial Times.

Ruski Kremlj i moratorij na energetske napade

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da odluka o produženju moratorija na napade na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji ovisi o predsjedniku Vladimiru Putinu i eventualnim razgovorima sa SAD-om. Naglasio je kako Ukrajina nije poštovala dogovoreni moratorij, koji istječe 16. travnja.

Trump: „Ovo je Bidenov rat, ne moj“

Bivši američki predsjednik Donald Trump također je komentirao napad, nazvavši ga „užasnim“. „Rečeno mi je da se radi o pogrešci. Ali to je strašno. Cijeli rat je strašan. Smatram da je sam početak rata bio rezultat zloporabe moći. Da sam ja bio predsjednik, do ovog rata ne bi ni došlo. Ovo je sramota.“, izjavio je tijekom povratka u Washington, dodavši: „Ovo je Bidenov rat, ja pokušavam stati na kraj ovom ratu kako bismo spasili što više života.“

Trodnevna žalost u Sumiju

Grad Sumi, koji broji oko 250.000 stanovnika i nalazi se svega 25 kilometara od ruske granice, ušao je u trodnevnu žalost. Gradonačelnik Artem Kobzar donio je tu odluku u čast poginulima.

Ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko izjavio je da su među žrtvama ljudi koji su se nalazili na ulici, u vozilima, javnom prijevozu i obližnjim zgradama. „Radi se o namjernom napadu na civile, i to tijekom velikog crkvenog blagdana“, naglasio je.

Zelenski traži odlučan odgovor Zapada

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu na odlučan odgovor. „Bez snažnog pritiska na agresora nema mira. Pregovori nikada nisu zaustavili raketne napade“, poručio je putem društvenih mreža.

Sigurnosni dužnosnik Andrij Kovalenko povezao je napad s nedavnim posjetom američkog izaslanika Stevea Witkoffa Rusiji, optužujući Moskvu da vodi „diplomaciju iz sjene“ uz nastavak napada na civile.

Rat ulazi u iscrpljujuću fazu

Od početka rata u veljači 2022. godine, Ukrajina se suočava s brutalnom ruskom invazijom, koja je izazvala globalnu osudu i niz međunarodnih sankcija prema Moskvi. Iako su ruske snage u početku ostvarile teritorijalne dobitke, ukrajinska vojska je povratila dijelove teritorija u regijama Harkiva i Hersona.

Rat je ušao u fazu iscrpljivanja – linije bojišta se sporo pomiču, obje strane trpe velike gubitke, a napadi sve češće pogađaju i duboku pozadinu.

Zapadne zemlje i dalje podržavaju Ukrajinu, no politički pritisci, ekonomske poteškoće i vanjskopolitičke kalkulacije otežavaju dugoročnu pomoć. Istovremeno, rusko jačanje veza s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom dodatno destabilizira globalnu ravnotežu.