Američki predsjednik Donald Trump upozorio je kako bi se NATO mogao suočiti s „vrlo lošom“ budućnošću ako saveznici Sjedinjenih Američkih Država ne pomognu u osiguravanju i ponovnom otvaranju Hormuški tjesnac. Izjavu je dao u intervjuu koji je u nedjelju objavio Financial Times.

U razgovoru za taj list Trump je također naznačio mogućnost odgode planiranog samita s kineskim predsjednikom Xi Jinping, koji bi se trebao održati kasnije ovog mjeseca. Time, kako je istaknuo, želi izvršiti pritisak na Peking da se uključi u napore za deblokadu jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Trump je podsjetio kako Europa i Kina u velikoj mjeri ovise o nafti koja dolazi iz Perzijskog zaljeva, za razliku od Sjedinjenih Država. Prema njegovim riječima, upravo bi države koje imaju najveću korist od tog pomorskog koridora trebale aktivno sudjelovati u njegovoj zaštiti.

„Primjereno je jedino da ljudi koji imaju koristi od tjesnaca pomognu kako se tamo ne bi dogodilo ništa loše“, rekao je Trump za novine.

Američki predsjednik upozorio je i na moguće političke posljedice ako saveznici ne odgovore na poziv Washingtona.

„Ako nema odgovora (na američki zahtjev) ili ako je on negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a“, naglasio je.

Dodao je kako bi i Kina trebala preuzeti dio odgovornosti jer, kako tvrdi, ta država „dobiva 90 posto svoje nafte preko tjesnaca“, istaknuvši da prije planiranog putovanja želi znati službeni stav Pekinga. „Mogli bismo odgoditi“, ‌dodao je, misleći na put u Kinu.

Tijekom noći na ponedjeljak izbio je požar u blizini međunarodne zračne luke u Dubai, objavio je ured za medije tog emirata, navodeći da nema informacija o ozlijeđenima.

Prema priopćenju lokalnih vlasti, spremnik goriva pogođen je dronom, nakon čega je izbio požar. Na terenu su intervenirale službe civilne zaštite koje rade na njegovu stavljanju pod kontrolu.

Zaljevske arapske države suočavaju se s intenzivnim sigurnosnim prijetnjama otkako je 28. veljače izbio američko-izraelski rat protiv Irana. Od tada je zabilježeno više od 2000 napada raketama i dronovima.

Napadi su, prema dostupnim informacijama, bili usmjereni na američke diplomatske misije i vojne baze, ali i na ključnu energetsku infrastrukturu u regiji, uključujući luke, zračne luke, hotele te stambene i poslovne objekte.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2020. normalizirali odnose s Izraelom, našli su se među najčešćim metama napada. Ipak, pogođene su sve arapske države Perzijskog zaljeva, koje su ujedno osudile Iran zbog napada.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u nedjelju da je u razgovoru s iranskim predsjednikom Masoud Pezeshkian upozorio kako je „neprihvatljivo“ da Francuska bude meta napada na Bliskom istoku.

Macron je istodobno zatražio hitan povratak dvojice francuskih državljana koji se nalaze u pritvoru u Iranu.

„Podsjetio sam ga da Francuska djeluje isključivo u defenzivnom okviru čiji je cilj zaštita njezinih interesa, interesa regionalnih partnera i sloboda plovidbe, i da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta“, napisao je Macron u objavi na društvenoj mreži X.

Francuski predsjednik također je naglasio važnost ponovne uspostave slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

„Sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu mora se ponovno uspostaviti što je prije moguće“, poručio je.

Macron je pritom istaknuo kako dugoročna stabilnost zahtijeva novi politički i sigurnosni okvir koji bi obuhvatio iranske nuklearne ambicije, program balističkih projektila i regionalne aktivnosti Teherana.

„Samo novi politički i sigurnosni okvir može jamčiti mir i sigurnost za sve“, rekao je Macron, dodajući da takav aranžman mora osigurati da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje.

Vlade Japan i Australija poručile su u ponedjeljak da zasad ne planiraju sudjelovati u međunarodnoj misiji osiguravanja prolaza trgovačkih brodova kroz Hormuški tjesnac.

Japanski premijer Sanae Takaichi izjavio je kako Tokio trenutačno ne planira rasporediti pomorske snage za pratnju trgovačkih brodova na Bliskom istoku.

„Nismo donijeli nikakve odluke o slanju pratnje brodovima. Nastavljamo ispitivati što Japan može učiniti samostalno, a što se može učiniti unutar pravnog okvira“, rekao je Takaichi u obraćanju parlamentu.

Poziv američkog predsjednika Trumpa, objavljen na društvenim mrežama, da saveznici pomognu u zaštiti tankera kroz Hormuški tjesnac stavlja Japan u složen položaj jer njegov ustav, kojim se država odriče rata, značajno ograničava opseg prekomorskih vojnih operacija.

Takaichi je također naveo da Washington još nije uputio službeni zahtjev za pomoć.

Sličan stav zauzela je i Australija. Visoka dužnosnica australske vlade Catherine King izjavila je da Canberra neće rasporediti ratne brodove u toj regiji.

„Nećemo slati brod u Hormuški tjesnac. Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo zamoljeni niti čemu doprinosimo“, rekla je King u intervjuu za državnu televiziju ABC.

Hormuški tjesnac predstavlja jednu od ključnih energetskih arterija svijeta – kroz njega uobičajeno prolazi oko petine globalne trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Međutim, plovni put je praktično zatvoren već tjednima, otkako je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana.

Prema pisanju The Wall Street Journal, administracija Donalda Trumpa planira već ovog tjedna objaviti da se više država složilo formirati koaliciju koja bi osiguravala pratnju brodova kroz Hormuški tjesnac.