Trumpov mirovni plan za Ukrajinu: Sedam ključnih točaka prema Ignatiusu

Kolumnist uglednog lista Washington Post, David Ignatius, smatra da se već naziru obrisi mogućeg plana za okončanje rata u Ukrajini. Prema njegovim navodima, zamišljeni ishod bio bi Ukrajina kao suverena država sa granicama zaštićenima međunarodnim sigurnosnim jamstvima, članica Europske unije, koja svoj gospodarski oporavak temelji na velikim ulaganjima Sjedinjenih Država i Europe.

– Unatoč svim tvrdolinijaškim pregovaračkim taktikama predsjednika Donalda Trumpa i njegovoj neobjašnjivoj sklonosti prema ruskom agresoru, čini se da se takav dogovor približava, prema onome što čujem od američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika. Trump bi ga i dalje mogao upropastiti pritiskujući predsjednika Volodimira Zelenskog i njegove europske saveznike toliko snažno da odluče nastaviti se boriti unatoč strašnim troškovima. To bi bilo loše za sve. Ovo je trenutak u kojem Trump treba umiriti Ukrajinu i Europu, a ne pokušavati ih prisiliti na nagodbu – piše Ignatius.

Pozivajući se na informacije jednog ukrajinskog dužnosnika, Ignatius navodi da je pregovarački paket strukturiran u tri dokumenta: mirovni plan, sigurnosna jamstva i plan gospodarskog oporavka. Ipak, proces je daleko od završetka, a Ukrajina i europski saveznici planiraju u srijedu objaviti zajednički set amandmana.

Sedam točaka

Ignatius piše da se tijekom razgovora iskristaliziralo sedam ključnih točaka mogućeg dogovora:

1. Ukrajina bi se pridružila Europskoj uniji već 2027. godine. Ovaj ubrzani pristup zabrinjava neke članice EU-a, no u Trumpovoj administraciji vjeruju da se može prevladati protivljenje Mađarske, koja je najveći protivnik Kijeva među članicama EU-a. Članstvo bi potaknulo trgovinu i ulaganja, no, možda još važnije, natjeralo bi Ukrajinu da suzbije svoju raširenu kulturu korupcije u državnim poduzećima.
   U svojoj suštini, ovaj rat se i vrti oko toga može li Ukrajina postati europska zemlja. Vladimir Putin i samu ideju toga mrzi, opsjednut svojim mističnim vjerovanjem da su Rusija i Ukrajina jedno. Brzo članstvo Ukrajine u EU-u, smatra Ignatius, izgleda kao pobjeda.

2. Sjedinjene Države osigurale bi sigurnosna jamstva za zaštitu Ukrajine u stilu članka 5. NATO-a ako bi Rusija prekršila sporazum. Ukrajina želi da SAD potpišu takav sporazum i da ga Kongres ratificira, a europske države potpisale bi odvojena jamstva. Američko-ukrajinska radna skupina sada radi na detaljima, uključujući koliko brzo bi Ukrajina i njezini saveznici mogli odgovoriti na bilo kakvo rusko kršenje dogovora.

3. Suverenitet Ukrajine, kako je zamišljeno, bio bi zaštićen od bilo kakvog ruskog veta i zabrana, no čini se da se pregovarači i dalje muče s osjetljivim pitanjima poput ograničenja veličine ukrajinske vojske. Razmatra se promjena početnog američkog prijedloga podizanjem veličine snaga sa 600.000 na 800.000 vojnika, što je otprilike broj vojnika kojima bi Ukrajina nakon rata, u mirnodopsko vrijeme, i ovako i onako raspolagala. Ipak, Kijev odbija bilo kakvo formalno ustavno ograničenje, što Rusija, pak, zahtijeva. S druge strane, bez obzira na nominalnu veličinu vojske, kažu dužnosnici, mogle bi postojati i dodatne snage poput nacionalne garde.

4. Demilitarizirana zona (DMZ) bila bi uspostavljena duž cijele linije prekida vatre, od Donjecke regije na sjeveroistoku do gradova Zaporižja i Hersona na jugu. Iza ove demilitarizirane zone postojala bi dublja zona u kojoj bi teško naoružanje bilo zabranjeno. Ova linija bi bila strogo nadzirana, slično DMZ-u koji dijeli Sjevernu i Južnu Koreju.

5. Iako Kijev ne želi ni pomisliti na to, razmjena teritorija bila bi neizbježan dio sporazuma, ali Ukrajina i SAD još uvijek pregovaraju o tome kako bi se linije povukle. Rusija zahtijeva da Ukrajina preda otprilike 25 posto Donjecka koji je još pod kontrolom Kijeva, dok je Trumpov tim uvjeren da će Ukrajina ionako vjerojatno izgubiti većinu tog teritorija u borbama tijekom idućih šest mjeseci te da bi sada trebala pristati na ustupke kako bi se izbjegle žrtve.

6. Nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Europi, prema sporazumu više ne bi bila pod ruskom okupacijom. Pregovarači raspravljaju o mogućnosti da bi Sjedinjene Države mogle preuzeti upravljanje nuklearnim postrojenjem. Koliko god neobično zvučalo, ova ideja privlači neke ukrajinske dužnosnike jer bi kao prva linija predstavljala američko osiguranje protiv ruske agresije.

7. Kao posljednja točka navodi se da bi Trumpova administracija nastojala potaknuti ulaganja i gospodarski razvoj u Ukrajini. Jedan izvor sredstava bilo bi više od 200 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u Europi. Trumpovi pregovarači već su predložili da se Ukrajini učini dostupnim 100 milijardi tog iznosa kao reparacijski zajam, a taj bi se iznos mogao povećati.