Posljednjih nekoliko tjedana pokazalo je koliko se brzo globalna situacija može promijeniti pod vodstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, kakve bi to posljedice moglo imati za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju? Analizira Deutsche Welle (DW).

Balkan pod pritiskom: Povratak nestabilnosti

Tri rata koja su obilježila raspad Jugoslavije – u Hrvatskoj (1991.-1995.), Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) i na Kosovu (1999.) – završeni su uz ključnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država. Od tada, NATO i EU osiguravali su mir u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, no situacija na zapadnom Balkanu već dvije godine neprekidno se pogoršava.

Kosovo i Srbija: Eskalacija sukoba

Spirala nasilja započela je u prosincu 2022., kada su predstavnici srpske manjine na Kosovu, po nalogu iz Beograda, napustili kosovske institucije – pravosuđe, policiju i administraciju. Kao odgovor, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rasporedio je vojsku na granicu s Kosovom.

Bivši njemački diplomat Wolfgang Ischinger optužio je Vučića da pokušava igrati ulogu „malog Putina“. „Nečuveno je kako Vučić i srpsko vodstvo potpiruju sukobe. Potpunu odgovornost za eskalaciju snosi Beograd“, rekao je Ischinger.

Vučić je, s druge strane, poručio da će Srbija „štititi svoju manjinu na Kosovu“, iako to područje od 1999. nije pod njenom kontrolom.

Napad u Banjskoj: Skriveni plan?

Nasilje je kulminiralo u rujnu 2023., kada su u blizini srpsko-pravoslavnog manastira Banjska na sjeveru Kosova izbili sukobi između srpskih paravojnih snaga i kosovske policije. Poginule su četiri osobe, a srpske snage, predvođene jednim od Vučićevih najbližih ljudi, pobjegle su u Srbiju, ostavivši iza sebe moderno naoružanje vrijedno milijune eura.

Sve je ukazivalo na planiranu vojnu operaciju s ciljem preuzimanja četiri općine s većinskim srpskim stanovništvom.

Dodik, BiH i Vučićeve prijetnje

Potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vulin u veljači 2025. dodatno je zaprijetio regiji, poručivši iz Moskve: „Bosna nikada nije bila bliže svom kraju.“

Samo nekoliko sati ranije, državni Sud BiH osudio je Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih funkcija.

Dodik je presudu nazvao „smrtonosnim udarcem“ za BiH i odgovorio donošenjem zakona kojima se državnim sigurnosnim i pravosudnim institucijama zabranjuje djelovanje u Republici Srpskoj. No, odluka nije provedena dosljedno – dok su neki zaposlenici napustili radna mjesta, drugi su nastavili raditi unatoč Dodikovim prijetnjama.

Pređena crvena linija: Reakcija međunarodne zajednice

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 8. ožujka upozorio je da Dodikovi potezi predstavljaju „napad na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.“

„Pređena je crvena linija. Vrijeme je da međunarodna zajednica ozbiljno reagira“, rekao je Schmidt, prvi put direktno kritizirajući i Vladu Srbije.

Kao preventivnu mjeru, europska mirovna misija EUFOR rasporedila je trupe u Memorijalni centar u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. godine počinile genocid nad više od 8.000 Bošnjaka.

Srbijanski prosvjedi: Vučić pod pritiskom

Situacija u Srbiji dodatno se pogoršava. Režim poprima sve autokratskije obrise – izbori u prosincu 2023. već su ocijenjeni kao neregularni, a međunarodne organizacije upozoravaju na narušavanje medijskih sloboda i korištenje špijunskog softvera za nadzor opozicije.

Ipak, Vučić se suočava s rastućim nezadovoljstvom naroda. Mjesecima traju masovni prosvjedi, koje su inicirali studenti, ali su se proširili na cijelu populaciju. Povod je bio tragičan incident 1. studenog 2024., kada je urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu odnijelo 15 života.

Sljedeći veliki prosvjed zakazan je za 15. ožujka.

Trump i Balkan: Beograd favorit Bijele kuće?

Za sada nije poznato kakvi su politički planovi američkog predsjednika Trumpa za zapadni Balkan. No, činjenica je da su njegove poslovne veze u Srbiji i Albaniji dobro dokumentirane, a njegov politički krug ne skriva sklonost prema Beogradu, savezniku Moskve.

Od završetka jugoslavenskih ratova, SAD su bile ključni faktor stabilnosti na Balkanu. Hoće li Washington sada odustati od te uloge?

Hladan tuš za Dodika: Američka reakcija

Američki državni tajnik Marco Rubio 8. ožujka jasno se distancirao od Dodikovih secesionističkih planova. Na platformi X (bivši Twitter) poručio je:

„Postupci Milorada Dodika podrivaju institucije BiH i ugrožavaju njezinu stabilnost. Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju.“

Kongresnica Ann Wagner iz Missourija Dodika je nazvala „brutalnim kriminalcem“, dodajući da je u kontaktu s američkim State Departmentom kako bi se razmotrili daljnji koraci protiv njega.

Giulianijeva podrška – i gaf

Podrška Dodiku ipak je stigla iz jednog Trumpovog kruga: Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i bliski Trumpov suradnik, 25. veljače posjetio je Banja Luku noseći bejzbolsku kapu s natpisom: „Make [Republika] Srpska Great Again.“

Međutim, posjet je završio neugodnom situacijom: u intervjuu 27. veljače Giuliani je više puta nazvao Dodika „Bosancem“, što je srpskom nacionalistu bilo vidno neugodno.