U MARŠU SMRTI STRELJANI BEZ SUĐENJA! Počinje obilježavanje blajburške tragedije: Austrija uvela zabranu, nema više ustaških simbola

U petak počinje obilježavanje 77.godišnjice tragedije na Bleiburgu i križnog puta  hrvatskog naroda u svibnju 1945. godine. Komemoracija počinje misom u Bleiburgu, a ostali programi nastavit će se u Hrvatskoj.

Misa će biti održana u 18 sati u župnoj Crkvi svetog Petra i Pavla u Bleiburgu biti održana misa zadušnica u organizaciji Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu.

U subotu, 14. svibnja, održava se Središnja komemoracija za žrtve blajburške tragedije i križnog puta. Sve počinje u 8,30 sati molitvom, dovom i polaganjem vijenaca državnih delegacija kod Središnjeg križa na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Nakon toga u 12,15 sati održat će se sveta misa u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini, koju će predvoditi pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić. Obilježavanje se nastavlja 25. svibnja, kada će se u 20 sati održati komemorativna akademija u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

U nedjelju, 29. svibnja, u 12 sati služit će se misa na Radimlji kod Stoca u BiH, gdje će biti položeni vijenci u ime Hrvatskog narodnog sabora BiH, državnih delegacija, braniteljskih udruga i Počasnog bleiburškog voda (PBV).

Zabrana ustaških simbola

Središnja manifestacija dosad se tradicionalno održavala na Lojbaškom polju nedaleko Bleiburga, a zadnji put je tamo održana 2019. jer je u iduće dvije godine zbog pandemije nije moglo biti.

Austrija je 2019. godine zabranila ustaške simbole, a austrijske parlamentarne stranke su iduće godine zatražile stručno mišljenje o ustavnosti skupa na Lojbaškom polju.

Obljetnica blajburške tragedije i križnog puta odnosi se na predaju oružanih snaga NDH i drugih kolaboracionističkih postrojbi u bivšoj Jugoslaviji u svibnju 1945. godine kod Bleiburga u Južnoj Koruškoj.

Marš smrti

Iako je Njemačka kapitulirala 8. svibnja, te su se snage nastavile boriti do 15. svibnja, kada se glavna skupina vojnika i službenika NDH pokušala predati Britancima u Bleiburgu. Britanci su, međutim, inzistirali da se predaju partizanima, prema sporazumima između savezničkog vodstva. Masovne likvidacije vojnika i civila, točan broj nije precizno utvrđen Povlačenje tih snaga pratio je veliki broj civila, od kojih su mnogi zarobljeni u Sloveniji i nikada nisu stigli do Bleiburga.

Nakon predaje, zarobljenici su vraćeni u Jugoslaviju u marševima smrti, koje su pratile masovne likvidacije vojnika i civila bez suđenja. Točan broj ubijenih u događanjima prije i nakon predaje nije precizno utvrđen, no smatra se kako je najpouzdanija procjena demografa Vladimira Žerjavića da je u blizini Bleiburga ili tijekom marševa smrti živote izgubilo oko 45.000 Hrvata i 4000 Bošnjaka.