U Poljsku stigla američka pojačanja, broj vojnika raste na 10.000

Rusija tvrdi da povlači vojsku s Ukrajinske granice, Zapad smatra da su Rusi i dalje spremni za napad. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je jučer kako saveznici pomno motre stanje na granici Rusije i Ukrajine te da bi Rusija i dalje mogla izvršiti invaziju bez najave. Prema njegovim riječima, nema deeskalacije na rusko-ukrajinskoj granici dok Rusija trajno ne povuče svoje trupe. Norvežanin je rekao kako postoji razlog i za "oprezni optimizam".

U misiju traženja mira u Moskvu je otišao i njemački kancelar Olaf Scholz, a nakon tri sata razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Rus je poručio kako Moskva – ne želi rat.

I dok Zapad s opreznom promatra događanja na istoku Ukrajine, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova jučer je poručila kako će “15. veljače 2022. ostati upamćen kako dan kad je propala zapadna ratna propaganda“. “Oni su osramoćeni i uništeni bez ijednog ispaljenog metka”, napisala je Zaharova.

Tijek događaja:

16:07 Čelnici EU-a u četvrtak o ukrajinskoj krizi

Čelnici država članica EU-a razgovarat će u četvrtak u Bruxellesu o gomilanju ruske vojske na ukrajinskim granicama, objavio je u srijedu dužnosnik Unije.

“Prije samita EU-AFrika, održat će se jednosatni neformalni sastanak članova Europskog vijeća o situaciji povezanoj s razvojem događaja između Rusije i Ukrajine”, objavio je Barend Leyts, glasnogovornik predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Nakon sastanka neće biti formalnih zaključaka.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je ranije u srijedu da Rusija nastavlja jačati vojnu prisutnost na granicama s Ukrajinom i da se za sada ne vidi  nikakav znak deeskalacije, suprotno tvrdnjama Moskve.

I prije nego što je odlučeno da se održi neformalni sastanak o sigurnosnoj situaciji u Europi, postojala je bojazan da će samit EU-Afrika biti zasjenjene stanjem na istoku Europe.

Na samitu u Bruxellesu u četvrtak i petak okupit će se čelnici država članica Europske i Afričke unije. Cilj je sastanka pokrenuti ambiciozan paket ulaganja između Afrike i Europe, uzimajući pritom u obzir globalne izazove kao što su klimatske promjene i trenutačna zdravstvena kriza. Trebali bi razgovarati i o alatima i rješenjima za promicanje stabilnosti i sigurnosti putem obnovljene strukture za mir i sigurnost.

Prošli su tjedan predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i nekoliko povjerenika posjetili Senegal. Von der Leyen je najavila da Europa namjerava mobilizirati tijekom sljedećih nekoliko godina 150 milijardi eura privatnih i javnih investicija.

Program Afrika-Europa prvi je regionalni plan u okviru  nove europske strategije povezivosti pod nazivom “Global Gateway”, kojim EU želi parirati kineskoj inicijativi “Jedan pojas, jedan put”.

Ta strategija  predviđa ulaganja do 300 milijardi eura javnih i privatnih sredstava u infrastrukturne projekte diljem svijeta do 2027. , a polovica bi bila namijenjena za Afriku

15:48 U Poljsku pristižu američka pojačanja

Desetci američkih padobranaca stigli su u srijedu u zračnu luku Rzeszow, u Poljskoj, u okviru raspoređivanja nekoliko tisuća vojnika koji trebaju ojačati NATO-ovo istočno krilo zbog napetosti s Rusijom.

Novinari francuske novinske agencije France Pressea vidjeli su vojnike kako izlaze iz vojnog transportnog zrakoplova Boeinga C-17 i ulaze u autobuse u zračnoj luci, stotinjak kilometara od ukrajinske granice.

Druga skupina s desetak vojnika ušla je u dva helikoptera Black Hawk koji su zatim poletjeli. Primijećena su i dva helikoptera Chinook.

Oklopna vozila, vojne kamione, kontejnere i desetke drugih vojnika moglo se vidjeti u kampu postavljenom u konferencijskom centru nasuprot terminala i oko njega.

“Još ne znamo” koliko će ova misija potrajati, rekao je za AFP narednik koji je stražario u kampu i nije htio otkriti identitet.

Vojnici 82. zračno-desantne divizije stacionirane u Sjevernoj Karolini od 5. veljače stižu u zračnu luku blizu sela Jasionke.

Sjedinjene Države su rekle da planiraju privremeno razmjestiti dodatnih 4700 vojnika u Poljskoj, članici EU-a i NATO-a, kao odgovor na gomilanje ruskih snaga blizu Ukrajine.

Tim pojačanjem se broj američkih vojnika u Poljskoj penje na oko 10.000.

General bojnik Chris Donahue rekao je novinarima na početku raspoređivanja snaga da će američki vojnici “braniti, bude li trebalo, bilo koji dio NATO-a”.

“Ovo raspoređivanje je mjera opreza kako bi se zajednički spriječio svaki ratni plan. Ono je obrambene naravi”, istaknuo je.

Glavni tajnik NATO-a je ranije u četvrtak rekao da Rusija nastavlja jačati vojnu prisutnost na granicama s Ukrajinom i da zasada ne vidi  nikakav znak deeskalacije, suprotno tvrdnjama Moskve.

“Nismo do sada ustanovili nikakvu deeskalaciju na terenu. Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja jačati svoju vojnu prisutnost (…) Rusija još može napasti Ukrajinu bez upozorenja, njezini su kapaciteti na licu mjesta” s više od 100.000 vojnika, ustvrdio je Jens Stoltenberg.

Na početku sastanka s ministrima obrane zemalja članica u Bruxellesu, Stoltenberg je rekao da Moskva poručuje da je spremna nastaviti ulagati diplomatske napore.

“Spremni smo razgovarati. Ali Rusija mora svoju riječ popratiti djelom, povući svoje snage, smiriti napetosti”, rekao je.

“Pomno pratimo što radi Rusija. Konstatirali smo dolazak vojske i teške opreme, zatim povlačenje vojske, no oprema i kapaciteti su na licu mjesta”, istaknuo je Stoltenberg

“Želimo vidjeti stvarno povlačenje, trajno, ne samo neprestano kretanje vojnika (…) Spremni smo sastati se s Rusijom, ali pripremamo se na najgore”, zaključio je.

15:05 Većina eurozastupnika za oštar odgovor Rusiji u slučaju napada

Zastupnici iz većine klubova zastupnika u Europskom parlamentu zatražili su na plenarnoj sjednici u utorak oštar odgovor Unije Rusiji u slučaju invazije na Ukrajinu.

„Putin samo razumije jezik sile“, istaknuo je Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Predsjednik najvećeg kluba zastupnika u EP-u smatra da je, u slučaju napada, potrebno isključiti ruske banke iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za provedbu financijskih transakcija, te da treba obustaviti izvoz visokotehnoloških proizvoda iz EU-a Rusiji.

„Dijalog je važan, ali nema mnogo tema za pregovore. Granice jedne zemlje ne smiju se dirati“, poručio je Weber.

U zajedničkoj izjavi predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole i predsjednika svih klubova zastupnika u Europskom parlamentu navodi se da bi Vijeće trebalo, u slučaju ruskog napada, isključiti Rusiju iz sustava SWIFT, uvesti sankcije protiv pojedinaca povezanih s predsjednikom Putinom i njihovih obitelji koje bi uključivale zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u Uniju. Također se traži zaustavljanje Sjevernog toka 2 ako Rusija izvrši invaziju.

Predsjednica socijaldemokrata u EP-u Iratxe Garcia Perez poručila je kako je „prijetnja koju Rusija predstavlja za sve Europljane prilika da osnažimo svoju solidarnost i odlučnost“.

„Ono čega se Rusija plaši je da će naš društveni model i demokracija doći do Crvenog trga u Moskvi“, poručila je.

Stephane Sejourne, predsjednik liberalnog kluba zastupnika Renew Europe poručio je da se vrši agresija na ukrajinski narod te da „europska inspiracija Ukrajine predstavlja prijetnju za predsjednika Putina“.

Supredsjednica Zelenih Ska Keller smatra da Ukrajinu „zlostavlja njen veliki europski susjed“ te da Europska unija mora „u potpunosti podržati ukrajinski narod koji ima pravo ići u smjeru kojem želi kako bi pretvorio svoju zemlju u prosperitetnu“.

Borba protiv „ruskog imperijalizma“ ili suradnja?

Potpredsjednik Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Ryszard Antoni Legutko je pak podsjetio je da je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder predsjednik Rosnefta, dok je bivši francuski premijer Francois Fillon nedavno imenovan u upravni odbor druge ruske naftne kompanije.

„Europa je slaba karika u borbi protiv ruskog imperijalizma. Želja je Putina poniziti europske političare i on je u tom uspio. Oni se žele na neki način dogovoriti s Rusijom i zbog toga su de facto prihvatili aneksiju Krima“, poručio je poljski europarlamentarac.

Poruke naklonjenije Rusiji odaslao je dio članova desničarskog kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) te ljevičarskog kluba zastupnika Europska ujedinjena ljevica – Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL)

Dok je predsjednik ID-a talijanski zastupnik Marco Zanni poručio da EU treba „čvrsto pokazati Ukrajini da je spremna na sve kako bi je zaštitila“ te da krizu treba rješavati u okviru NATO-a, njegova je francuska kolegica Helene Laporte istaknula da SAD želi isprovocirati krizu kako bi se zatvorio plinovod Sjeverni tok 2, dok se kupuje „plin od Katara i Alžira koji nisu poznati kao velike demokracije“.

Njemački zastupnik Martin Schirdewan (GUE/NGL) istaknuo je da treba uvažiti interese svih aktera te da širenje NATO-a „ne pridonosi sigurnosti u Europi, već destabilizaciji mira u Europi“

„Mir ćemo postići jedino u suradnji s Rusijom“, istaknuo je.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) kazao je u raspravi da su odnosi EU-a i Rusije „već dugo na niskim granama“ te da većina izazova na vanjskim granicama EU-a „ima izravno ili neizravno Rusiju kao zajednički nazivnik“.

On smatra da bi Unija trebala uvesti sankcije pojedincima, bankama i tvrtkama uključenima u planove za napad na Ukrajinu te da bi trebala zaustaviti Sjeverni tok 2 u slučaju agresije.

„Ukrajina ima puno pravo odlučiti o svojoj geopolitičkoj orijentaciji“, poručio je.

Željana Zovko iz HDZ-a kazala je na plenarnoj sjednici da spomenuta situacija, koja je “prijetnja europskoj sigurnosti”, ukazuje na „potrebu za snažnim europskim strateškim suverenitetom“ te da je potrebno „razviti odlučnu i asertivnu vanjsku politiku“ EU-a.

Zovko je kazala za Hinu da bi u slučaju većeg rata Europska unija snosila najveće posljedice pošto bi se suočila s izbjegličkim valom iz Ukrajine od, po procjenama, pet milijuna ljudi te bi bila energetski ugrožena.

“Europska unija u ovome mora gledati prvenstveno svoju stratešku, obrambenu i svaku drugu politiku”, kazala je.

Smatra da bi postojala sloga transatlantskih partnera u slučaju invazije na Ukrajinu te da bi tada “odgovor bio zajednički”.

“Do tog trenutka EU mora gledati ono što je njen interes, a to je deeskalacija situacija, smirivanje tenzija, pronalaženje diplomatskog rješenja i izlaza iz ove situacije jer prvenstveno mora brinuti o sigurnosti, a i o ekonomskim interesima svojih građana i Europske unije”, kazala je.

Blizu granice s Ukrajinom Rusija je stacionirala više od 100 tisuća vojnika, što dio zapadnih zemalja ocjenjuje kao uvod u invaziju.

Rusija je objavila da je u utorak i srijedu povukla dio snaga raspoređenih blizu ukrajinske granice, dok NATO odbacuje takve tvrdnje. SAD i Velika Britanija tvrde da će uskoro uslijediti ruska invazija na Ukrajinu, dok su najveće europske zemlje – Francuska i Njemačka – suzdržanije po tom pitanju.

Moskva odbacuje takve optužbe, ali traži jamstvo da Ukrajina neće pristupiti NATO-u te povlačenje snaga tog vojnog saveza iz zemalja koje graniče s Ukrajinom.

S druge strane, ruski je parlament usvojio u utorak rezoluciju kojom je zatražio od predsjednika Vladimira Putina da prizna kao države dvije separatističke pro-ruske oblasti na istoku Ukrajine.

Kremlj se trenutno javno zalaže za poštivanje Sporazuma iz Minska iz 2015. po kojemu bi se separatističke oblasti vratile pod suverenitet Ukrajine, ali uz snažnu autonomiju, čime Moskva želi utjecati na vanjskopolitičku orijentaciju Ukrajine.

14:55 Rusija računa na rezerve u obrani od mogućih sankcija

Moguće zapadne sankcije ruskim bankama potaknule bi snažne oscilacije na tržištu, ali Rusija će izdržati ograničenja zahvaljujući izdašnim rezervama, izjavio je u srijedu ministar financija Anton Siluanov.

Američki i europski dužnosnici dovršavaju opsežan paket sankcija Rusiji u slučaju da napadne Ukrajinu. Moskva je u više navrata opovrgnula tvrdnje da planira takav napad, podsjeća Reuters.

Sankcije bi mogle biti usmjerene na velike ruske banke, ali ne obuhvaćaju isključenje Rusije iz financijskog sustava SWIFT, kazali su američki i europski dužnosnici.

Ruski ministar financija rekao je danas da bi sankcije bankama bile “neugodne”, ali da će se država pobrinuti da svi depoziti kod banaka, sve transakcije, uključujući i one u stranim valutama, budu osigurani.

“Kažu da imamo financijsku zaštitu u obliku zlatnih i deviznih rezervi, proračunskog viška … niskog duga”, kazao je Siluanov novinarima.

Dodao je da i će Rusija prijeći na druge financijske sustave u slučaju da bude isključena iz SWIFT-a.

Moguća ograničenja kupnje ruskog duga bila bi “neugodna, ali ne i fatalna” za Rusiju, koja je početkom veljače imala 635 milijardi dolara u rezervama zlata i deviza, rekao je Siluanov.

Poručio je i da Rusija ne planira revidirati planove zaduživanja u ovoj godini i da razmišlja o testiranju inozemne potražnje za ruskim euroobveznicama kada se napetosti stišaju.

14:40 Ministri obrane NATO-a razgovaraju o sigurnosnoj krizi na istoku Europe

Ministri obrane država članica NATO-a sastaju se u četvrtak popodne na dvodnevnom sastanku na kojem će razgovarati o najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća nakon što je Rusija rasporedila na ukrajinske granice više od stotinu tisuća vojnika.

U NATO-u su skeptični prema tvrdnjama Rusije da je počela povlačenje dijela snaga i tvrde da se događa upravo suprotno, da Rusija nastavlja gomilati dodatne vojsku na ukrajinskim granicama. S druge strane, NATO pozdravlja signale iz Moskve da je otvorna za diplomatsko rješenje.

Odnosi između Zapada i Rusije u jednoj su od najdubljih kriza od kraja hladnog rata, kojoj je u pozadini borba za utjecaj i opskrba energijom.

Rusija želi pod svaku cijenu spriječiti daljnje širenje NATO-a, pogotovo na Ukrajinu. No, u NATO-u kažu da ne mogu dati takva jamstva jer je to u suprotnosti s osnivačkim aktima Saveza po kojima svaka zemlja ima pravo birati svoj put i sigurnosne aranžmane.

Ministri država članica NATO-a razgovarat će o potrebni jačanja obrane Saveza.

Saveznici su posljednjih godina pojačali svoju nazočnost na istočnom krilu, u Poljskoj i baltičkim državama, a planira se i novo raspoređivanje nove borbene skupine pod vodstvom Francuske.

Predviđa se i dugoročniji raspored snaga na istočnom krilu, uz uspostavu pravih vojnih baza. Uz Poljsku, baltičke države i Rumunjsku, to bi moglo uključivati Bugarsku, Slovačku i Mađarsku.

Ministri će kroz pet sjednica raspoređenih tijekom dva dana razgovarati, osim o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na istoku Europe, i ostalim ključnim temama Saveza poput pravedne raspodjele tereta, novog NATO-ovog Strateškog koncepta te odnosu s partnerskim državama i organizacijama.

Ministrima obrane Saveza na posebnoj sjednici posvećenoj suradnji između NATO-a i Europske unije pridružit će se i partneri iz Finske i Švedske, kao i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

Ministri obrane država članica NATO-a sastaju se u četvrtak popodne na dvodnevnom sastanku na kojem će razgovarati o najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća nakon što je Rusija rasporedila na ukrajinske granice više od stotinu tisuća vojnika.

U NATO-u su skeptični prema tvrdnjama Rusije da je počela povlačenje dijela snaga i tvrde da se događa upravo suprotno, da Rusija nastavlja gomilati dodatne vojsku na ukrajinskim granicama. S druge strane, NATO pozdravlja signale iz Moskve da je otvorna za diplomatsko rješenje.

Odnosi između Zapada i Rusije u jednoj su od najdubljih kriza od kraja hladnog rata, kojoj je u pozadini borba za utjecaj i opskrba energijom.

Rusija želi pod svaku cijenu spriječiti daljnje širenje NATO-a, pogotovo na Ukrajinu. No, u NATO-u kažu da ne mogu dati takva jamstva jer je to u suprotnosti s osnivačkim aktima Saveza po kojima svaka zemlja ima pravo birati svoj put i sigurnosne aranžmane.

Ministri država članica NATO-a razgovarat će o potrebni jačanja obrane Saveza.

Saveznici su posljednjih godina pojačali svoju nazočnost na istočnom krilu, u Poljskoj i baltičkim državama, a planira se i novo raspoređivanje nove borbene skupine pod vodstvom Francuske.

Predviđa se i dugoročniji raspored snaga na istočnom krilu, uz uspostavu pravih vojnih baza. Uz Poljsku, baltičke države i Rumunjsku, to bi moglo uključivati Bugarsku, Slovačku i Mađarsku.

Ministri će kroz pet sjednica raspoređenih tijekom dva dana razgovarati, osim o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na istoku Europe, i ostalim ključnim temama Saveza poput pravedne raspodjele tereta, novog NATO-ovog Strateškog koncepta te odnosu s partnerskim državama i organizacijama.

Ministrima obrane Saveza na posebnoj sjednici posvećenoj suradnji između NATO-a i Europske unije pridružit će se i partneri iz Finske i Švedske, kao i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

14:15 Picula: Ne može se ne ticati Europske unije ono što se događa u Ukrajini

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula komentirao je situaciju u Ukrajinu. Kaže kako se ne može ne ticati Europske unije ono što se događa u Ukrajini.

Kaže kako se “ne može ne ticati Europske unije ono što se događa u Ukrajini”.

“Putin je svojom politikom utjecao na obnavljanje interesa SAD-a za europska pitanja”, smatra hrvatski europarlamentarac.

Više čitajte OVDJE.

13:50 Ruski diplomat: NATO mora javno reći da neće primiti Ukrajinu

Moskva želi da NATO javno kaže kako neće dopustiti da se Ukrajina pridruži obrambenom savezu, rekao je ruski diplomat Konstantnin Gavrilov.

“Rusija će inzistirati na tome da NATO javno objavi odbijenicu za primanje Ukrajine u svoj krug. Kijev, zauzvrt, mora proglasiti neutralnost”, rekao je, prenosi RIA.

13:10 “Ulazak Ukrajine u NATO-u bi bila provokacija”

Bivši šef britanske vojske Richard Dannatt izjavio je kako smatra da je ruski predsjednik Vladimir Putin raspoređivanjem trupa na ukrajinsku granicu “užasno mnogo onoga što je i htio postići”.

Dodaje i kako je ruski predsjednik htio vidjeti disharmoniju između saveznika NATO-a, ali ih je uspio ujediniti.

“Vjerujem da je postigao nešto, a to je vjerojatno udaljavanje Ukrajine od NATO-a”, rekao je BBC-u.

Dannatt kaže kako smatra da se Ukrajina ne bi trebal pridružiti vojnom savezu Zapada jer bi to bila “provokacija”, ali da bismo trebali podupirati ideju neovisne Ukrajine.

On ne misli da će Rusija izvršiti invaziju jer “to nije realno i nije prava stvar za civiliziranu zemlju poput Rusije”.

12:35 Ukrajinci zastavama i himnom prkose strahu od invazije: “Ne bojimo se!”

Ukrajinci su u srijedu izvjesili državne zastave i intonirali su himnu kako bi pokazali jedinstvo u jeku straha od ruske invazije za koju su zapadne sile rekle da bi mogla biti neizbježna.

Žuto-plave zastave istaknute su na školama, bolnicama i mnogim trgovinama na “Dan jedinstva”, novi praznik koji je ovaj tjedan uveo predsjednik Volodimir Zelenskij nakon što je Rusija nagomilala vojsku pored ukrajinskih granica.

Rusija je zanijekala da će napasti, no upozorila je da bi mogla poduzeti neodređene “vojno-tehničke akcije” ne budu li ispunjeni njezini sigurnosni zahtjevi, uključujući ograničenje NATO-a.

Na glavnoj ulici Hreščatik u središtu Kijeva, gdje su zastavama ukrašeni vladini uredi, za mnoge je običan dan.

“Normalan je dan, a te zastave ovdje su s razlogom, da pokažu kako se nikoga ne bojimo. Nisu nas zastrašili”, rekao je Mikola, koji ima mali štand s kavom.

Iz zvučnika na lokalnom vladinu uredu u glavnom gradu Kijevu odjekuju domoljubne pjesme, a na vladinim Youtube kanalima emitiraju se govori i podsjeća na ukrajinsku državnost.

Zelenskij je u televizijskom obraćanju rekao da su Ukrajinci ujedinjeni oko zajedničke želje “da žive u miru, sretno, u obitelji, s djecom s roditeljima”.

“Nitko ne može voljeti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo štititi svoj dom”, rekao je.

‘Tu smo i ostajemo’

Zelenskij, i sam aktivni korisnik društvenih mreža, pozvao je Ukrajince da objavljuju slike i videozapise s ukrajinskom zastavom te da dodaju hashtagove. Na Instagramu korisnici objavljuju fotografije pod hashtagom #UnityDay.

Zelenskij je dugo govorio da, premda vjeruje da Rusija prijeti napadom na njegovu zemlju, zapadni saveznici precjenjuju vjerojatnost neposredne invazije, odgovarajući na napore Moskve da zastraši Ukrajinu i posije paniku.

Mihajlo Podoljak, savjetnik u Zelenskijevom uredu, rekao je ovaj tjedan da je predsjednik odabrao 16. veljače kao domoljubni praznik djelomično ironično, kao odgovor na medijska izvješća da bi se invazija mogla dogoditi u srijedu.

U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako nakon vježbi vraća dio vojnika u njihove baze. Sjedinjene Države i njihovi saveznici rekli su da dosad nisu potvrdili taj potez. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je više od 150.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u blizini Ukrajine.

Nekoliko sati nakon ruske objave, Ukrajina je rekla da su internetske mreže njezina ministarstva obrane i dvije banke pod kibernetičkim napadom. Iako Kijev nije rekao tko stoji iza incidenta, u priopćenju se sugerira da upire prstom u Rusiju.

“Svi nas žele uplašiti, a mi smo tu i ostajemo”, rekla je Ludmila, umirovljenica, koja na reveru kaputa nosi malu ukrajinsku zastavu.

12: 35 Moskva niječe upletenost u hakerske napade u Ukrajini

Kremlj je u srijedu zanijekao bilo kakvu umiješanost u hakerske napade koji su se dan ranije dogodili na više ukrajinskih službenih vojnih web stranica i dviju javnih banaka u jeku rusko-zapadne krize u vezi s Ukrajinom.

“Rusija nema nikakve veze s bilo kakvim informatičkim napadima”, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, ocijenivši da se “moglo očekivati da će Ukrajina i dalje za sve optuživati Rusiju”.

Ukrajinske vlasti su u utorak navečer izvijestile da su na meti hakera bile mrežne stranice ministarstva obrane i oružanih snaga te dviju banaka.

Vladin Centar za strateške komunikacije i za sigurno informiranje odmah je upro prstom u “agresora” – kako se obično naziva Rusiju – u priopćenju objavljenom na Facebooku.

Izgred se dogodio u trenutku kada su intenzivna diplomatska aktivnost i prijetnja sankcijama navele Rusiju, koju se sumnjiči da priprema invaziju na Ukrajinu, da povuče dio postrojba nagomilanih na granici s tom zemljom, službeno radi vojne vježbe.

Velik informatički napad na ukrajinsku stratešku infrastrukturu jedna je od mogućnosti koje se spominju kao uvod u klasičnu vojnu ofenzivu.

Ukrajina je u siječnju već bila na meti velikog hakerskog napada na mnoge vladine mrežne stranice. Vlasti su tada rekle da imaju dokaze o umiješanosti Rusije.

12:30 SAD: Ruska prijetnja Ukrajini je opasnost i za BiH, Zapad mora odlučno reagirati

Ruska prijetnja Ukrajini traži odlučnu reakciju Zapada jer predstavlja opasnost ne samo za tu zemlju nego za cijeli europski kontinent pa tako i za zemlje poput Bosne i Hercegovine, čiju stabilnost SAD snažno podupiru, poručila je u srijedu otpravnica poslova američkog veleposlanstva u Sarajevu Deborah Mennuti.

Ona je trenutačno najviše rangirani američki diplomat u BiH, gdje se još uvijek očekuje dolazak novog veleposlanika Michaela Murphyja. Mennuti je na blogu veleposlanstva objavila posebni komentar u povodu ukrajinske krize, u kojemu je istaknula kako rusko djelovanje ne predstavlja prijetnju samo Ukrajini, nego cijeloj Europi i međunarodnom poretku.