U Srbiji je danas gotovo 19.000 Hrvata manje nego 2011., najviše su odselili iz Subotice i Sombora

U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u subotu Vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“.

“Broj koji je Zavod objavio objektivnu je datost i utjecaj će na naš položaj u Srbiji”, priopćio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).

Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broja pripadnika ove zajednice, prenosi „Hrvatska riječ“.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.

Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugi.

Prema analizi hrvatskog tjednika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici Hrvatima izjasnio 10.431 stanovnika, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5029 u prethodnom popisu 7070.

U Novom Sadu hrvatske pripada 3877 građana toga grada, a prije jedanaest godina bilo ih je 5335, u Apatinu je broj pao s 3015 na 2057, au Srijemskoj Mitrovici s 2112 na 1341.

U Šidu je Hrvata bilo 1748 a sada ih je 1249, au Rumi je broj pao s 1719 na 1133.

U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao ispod 1000.

U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4554.

U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV ocijenjeno je da su ovakvi podaci “rezultat dugog razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koji se mijenja gotovo svakodnevno”.

„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drugačije, pa i anacionalno“, priopćio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojem pojedinih manjina.

Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška suradnja s tijelima matične države Hrvatske.

„DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti”, zaključuje se u njihovom priopćenju.

Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo iu drugim manjinskim zajednicama.

Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.

Do pada je došlo iu ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima ona ima 6.647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7.186.862.