Ukazao na apsolutno najvažnije pitanje u Hrvatskoj: ‘Riječ je o problemu broj jedan’

Ideološka je uznemirenost već jasno poprimila formu zebnje nad mogućim zaustavljanjem i preusmjeravanjem hrvatskih negativnih demografskih trendova poticajnim modelima pa su javne ideološko-političke reakcije poprimile formu izravnog protuhrvatskog djelovanja, a primjenom se napadnih vulgarizama prema svima uključenim u pozitivna nastojanja dodatno otkrivaju spoznajni minimalizmi, nasljedne ideološke limitiranosti, osobna nezadovoljstva građenjem hrvatskog zajedništva i naročito otkloni od hrvatskih strateških razvojnih i sigurnosnih potreba.

Vulgarizmi prelaze sve pragove civilizacijske prihvatljivosti, pogotovo stoga što se demografsku egzistencijalnu problematiku ne može podvoditi pod ideološku ni po kojoj osnovi, jednostavno zato što je ona strateška u vrijednosnom, potencijalnom, funkcionalnom, planskom, faktorskom i svakom drugom sličnom smislu.

Potvrda značenja

Potvrda značenja važnosti demografske problematike za Hrvatsku u ovakvim demografskim negativnim okolnostima, nužno se s vremenom morala s konstantnog znanstvenog i novijeg političkog programskog ukazivanja preliti i na javnu političku i komunikacijsku scenu. Nedvosmisleni izričaji o njezinu značenju za budućnost, opstanak, mogućnost rješavanja, osiguravanje sustava, povezivanje s iseljeništvom, stabilnost ekonomije i slično, jasno potvrđuju demografsko pitanje kao “apsolutno najvažnije pitanje” hrvatskog društva i prostora, u kojima žive, rade i javno djeluju i svi oni pod ideološkim stresom od nužnosti demografskih revitalizacijskih poticaja. Poticaja koji nikog ne tjeraju na obavezno postupanje vezano uz revitalizaciju, već imaju smisao omogućiti jednostavnije odlučivanje. Dolje im navedeni izričaju mogu ublažiti uznemirenost, a mogu biti i putokaz daljnjeg izvršnog postupanja temeljenog na “kompetencijama i najboljim europskim praksama”.

“Demografija je ključno pitanje za opstanak hrvatskoga naroda! Samo onaj tko očuva svoj identitet ima što drugome ponuditi. U tom kontekstu, od posebne će važnosti biti povezivanje populacijske i useljeničke politike, s obzirom na brojnu hrvatsku dijasporu, koja sutra može postati velika hrvatska prednost. Jer ne pronađemo li učinkovita rješenja da u idućim desetljećima preokrenemo negativne demografske trendove, ugrozit će se sam opstanak Hrvatske, održivost mirovinskog sustava, ekonomska vitalnost i konkurentnost zemlje.” (A. Plenković, Vlada Republike Hrvatske, 11. 12. 2023.).

Demografiju kao problem broj jedan i pitanje nad svim pitanjima vidi i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić. “Demografija je ključno hrvatsko pitanje. To je i pitanje mirovinskog sustava, opstanka naše ekonomije. To je apsolutno najvažnije pitanje”, rekla je za portal Direktno. Važno je, ističe, da taj ministar počne donositi ozbiljne mjere. Smatra kako je ovo za DP veliki test te da im je to velika prilika da pokažu da imaju kompetentne ljude. “Glavni demografski problemi mogu se rješavati”, ističe Mamić, “ako to budu radili ljudi koji imaju kompetencije i koji će istraživati najbolje europske prakse.” (A. Mamić, Direktno.hr, 9. 5. 2024.).

Važnost postupanja

Prethodno navedeni izričaji kao najava budućeg nužnog djelovanja koje se gotovo nimalo ne razlikuju od europskog modela 3D, prihvaćenog praktički u svim zemljama, ili sličnih resora u europskim zemljama s istim demografskim problemima, ipak nisu mogli otvoriti spoznaju ideološki uznemirenima u Hrvatskoj. Njihove su misli i dalje ideološki prizemne, dok grunfovske poruke koje dolaze s formalno znanstvene razine konačno otvaraju spoznaju. Zamislite, tko bi uopće dosad pomislio kako “rađanje djece ne ovisi o političarima, već o ženama u fertilnom razdoblju” i kako Hrvatska nije u posttranzicijskoj fazi demografskog razvitka (koja bi i po teoriji trebala biti racionalna), već je tek u završnoj fazi demografske tranzicije. Kakva mudroslovna pouka neupućenima s razine ideološkog zanosa o problematici koju samo oni razumiju slijedom političke misli.

“Ministarstvo demografije ekstenzija je ideoloških poruka koje je Domovinski pokret slao u vrijeme kampanje i prije kampanje”, smatra Rimac te dodaje: “Rađanje nove djece ne ovisi o političarima, već o ženama u fertilnom razdoblju. Mi smo u završnoj fazi demografske tranzicije i taj kotač se ne može okrenuti unazad. Morat ćemo izvjesno desetljeće ili dva čekati da se naša populacija stabilizira.” Rimac ovdje vidi velike opasnosti za stečena prava i položaj manjina, pogotovo za položaj žena: Pokušavaju na neke idilične načine promovirati ideje o položaju žena koje su bile tipične za 19. ili čak 18. stoljeće. (I. Rimac, Index.hr, 10. 5. 2024.).

Ideološka se uznemirenost očituje i kod svih koji nisu nikad ni izričajno ni programski demografsku problematiku smatrali hrvatskom važnošću, ali im je politička misao uvijek svedena na onu čak i naslovno uknjiženu iz ideološkog nasljeđa: “Tvoja misao – naš put”. Spoznajni minimalizam nikad nije prepreka političkim umišljajima važnosti, a pogotovo to nije predmetni spoznajni doseg pa su reminiscencije postale optimalni doseg. Vulgarizmi su pritom prema drugima, koji demografsku problematiku smatraju najvažnijom za Hrvatsku, postali izričajna primarnost uz naravno svoju uvijek postojanu naprednost. Ideološki zastoj i otklon od ove je problematike i po europskim mjerilima, uza svu dosadašnju neučinkovitost njezina provođenja, jasno vidljiv politički odmak od hrvatske stvarnosti.

Unutarnji otkloni

“Pola milijuna nas je manje i odgovor na to je osnivanje novog ministarstva. Potrebno je zadovoljiti apetite za foteljama i sve se svodi na to. Nismo čuli gotovo ništa o programima osim dvije riječi – povećanje plaća i uskrata financiranja jednom tjedniku”, rekao je Grbin. Osim novog resora, ključno je i pitanje SDSS-a odnosno njihova izlaska iz vladajuće konfiguracije (Direktno.hr, 9. 5. 2024.). “Ministarstvo demografije bilo bi u resoru Domovinskog pokreta. Protiv su migranata i uvoza jeftine radne snage pa bi se svi napori iz budućeg MUDO-a usmjerili na domaći natalitet i povratak iseljenih.” (24sata.hr, 5. 5. 2024.). Reminiscencija na 2016. godinu po istom obrascu, a eksplicitne su tvrdnje ostale jedini smisao upotrebe političkih misli u infinitezimalnom poznavanju davno znanstveno utvrđenih zakonitosti.

Posebno iznenađuju tzv. unutarnje reminiscencije o ulozi, značenju i poziciji izvršnog provođenja demografskih revitalizacijskih modela i naročito o tome što bi trebala biti ili je demografija kao zasebno znanstveno polje u društvenom znanstvenom području. Demografija je u znanstvenoj sistematizaciji sustavno po predmetu razmatranja, znanstvenom teorijskom konceptu i metodološkom pristupu istog ranga kao i ekonomija, samo s tom razlikom da je stanovništvo (ljudska populacija) temelj ekonomije, kao uostalom svojim sastavom i svojim vezama, procesima i odnosima koje formira u svom društvenom i prostornom okruženju i svih djelatnosti.

Proizvodne snage, kako bi nekad u ideološkom zastoju prošlih vremena naglašavali redom svi ekonomisti i srodni znanstvenici. Zato valja malo poučiti političko zanesenjaštvo s kojim se resorna imaginacija ne može nositi sa strateškim značenjem u izvršnom provođenju i pozicijskom izvršnom postavljanju. Demografija je preozbiljna stvar i prema svom najvažnijem značenju (vidjeti prethodne izričaje), pozicijski usmjerava ostala resorna zaduženja u skladu s postavljenom strategijom. Ostalo je sve politička iluzija i samo put prema neprovođenju poticajnih modela, a imaginaciju povezivati s ozbiljnošću znači politički utjecati na znanstveno potvrđene zakonitosti.

Ključne točke

“Demografija je jako ozbiljna stvar, ali u resornom smislu je imaginarna. Imali smo Središnji ured za demografiju i mlade koji se može pretvoriti u resor, ali što imamo od toga? Demografija je život – demografija je i gospodarstvo i poljoprivreda i financije”, dodao je.

“Ako imamo majku – liječnicu koja ima neto plaću od 2000 eura – ona nakon šest mjeseci ima pravo na oko 700 eura porodiljne naknade. Tko će se time baviti? Ministar demografije ili financija? Tražimo ljude u svim ministarstvima u kojima će se kontrolirati procesi koji zadovoljavaju ključne točke Domovinskog pokreta”, rekao je. (J. Dabro, Dnevnik. hr, 6. 5. 2024.).

I poruka za kraj: Demografija nije “prije svega ekonomija”, već je demografija njezina osnova, a sa selektivnim racionalnim imigracijskim modelom revitalizacija počinje odmah u skladu s političkom voljom.