UKIDA SE ‘KRIZNI NAMET‘ Povlaštene mirovine u godinu dana rastu 100 eura: Povećanje će dobiti i 63.000 branitelja!

Od 1. srpnja ove godine narast će pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto

Mirovine ostvarene prema posebnim propisima veće od 464,53 eura od 1. srpnja narast će pet posto, a od 1. siječnja iduće godine još pet posto, odlučila je Vlada, poslavši u javno savjetovanje najavu donošenja zakona Ministarstva rada i mirovinskog sustava kojim se postupno ukida smanjenje povlaštenih mirovina uvedeno još 2010., tijekom ekonomske krize.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne "obične" mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika.

Prema procjenama Silvana Hrelje, saborskog zastupnika HSU, u proračunu će za tu namjenu u 2024. biti potrebno više od 100 milijuna eura, što znači da će u prosjeku svaki ovaj umirovljenik od iduće godine dobivati gotovo 100 eura više mjesečno.

Dvostruko rezanje

Među njima je najveći broj hrvatskih branitelja, oko 63.000. Smanjenjem nisu bili obuhvaćeni invalidi Domovinskog rata, pa se na njih ovo neće odnositi, kao niti na radnike istarskih ugljenokopa i oboljele od azbestoze.

Mirovine ostvarene prema posebnim propisima, koje se isključivo isplaćuju iz državnog proračuna, ne na teret doprinosa, umanjivale su se dva puta. Prvi put to se dogodilo 2010., u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, kada je zakonom propisano da se mirovine veće od tadašnjih 3500 kuna smanjuju za deset posto. Drugo smanjenje iz 2014., u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, odnosilo se na mirovine veće od 5000 kuna, što je po sili zakona ukinuto odlukom Vlade Andreja Plenkovića 2017., nakon što je rast BDP-a u tri kvartala zaredom bio veći od dva posto.

No, tada je ukinuto smanjenje mirovina većih od 5000 kuna, ali ne i onih većih od 3500 kuna, odnosno ono prvo umanjenje iz 2010. nije nikada ukinuto, pa je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike osnovalo radnu skupinu za zakonske izmjene u mirovinskom sustavu, koja se među ostalim bavila i ovim pitanjem, a nedavno je i premijer Plenković najavio da će ukinuti zakon kojim je smanjena mirovina po posebnim propisima za oko 63.000 branitelja i vratiti im deset posto.

Više od 17.000 je i radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja, koji su primali u prosjeku 639,55 eura, pa će njima mirovina od iduće godine u prosjeku rasti 63,95 eura. Najviše će rasti saborskim zastupnicima, Vladinim dužnosnicima i sucima Ustavnog suda. Prosječna mirovina za 684 dužnosnika je najveća i iznosi 1495,32 eura, što znači da će od 1. siječnja iduće godine imati mirovinu veću čak 149,53 eura.

Veliki rast od 132,60 eura mogu očekivati i umirovljeni članovi HAZU, koji sada u prosjeku primaju 1326,04 eura, dok djelatne vojne osobe, njih 16.094, mogu očekivati rast od 58,82 eura.

Zdravstveni doprinos

Tu su i vatrogasci, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, bivši službenici u tijelima bivše SFRJ te pripadnici NOB-a i takozvane Hrvatske domovinske vojske.

Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, kaže kako su u rujnu prošle godine na sastanku s premijerom i ministrima tražili da se ovo umanjenje ukine, što je podržala i Matica umirovljenika, a da su im se u tom razdoblju mahom javljale braniteljske udruge koje su to tražile.

- Inzistirali smo na tome i raduje nas da je to sada usvojeno. Jedino nam je žao i nadamo se da će se riješiti i druga krizna mjera gospođe Kosor, koja obuhvaća 27.000 umirovljenika kojima je uvela dodatni zdravstveni doprinos od tri posto za mirovine veće od prosječne neto plaće. Nadamo se da će ministar financija Marko Primorac to riješiti - kaže Jasna Petrović.

Silvano Hrelja, saborski zastupnik HSU i član vladajuće koalicije, kaže da je to bio dugogodišnji zahtjev braniteljskih udruga zbog više od 60.000 branitelja kojima je prije 13 godina mirovina 10 posto smanjena.

- Zakon će se ukinuti, samo treba dobro normativno planirati hoće li se raditi zakon o povećanju pa onda o ukidanju, jer nisu svi zakinuti za 10 posto. Bit će jednostavno za ove kojima je ukinuto 10 posto, a za ove druge treba vidjeti kako ih svesti na današnju razinu i treba pažljivo to odraditi i vidjeti koji je najbolji put do rješenja. Onda predstoji vidjeti kako riješiti problem dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto - kaže Hrelja.

Kada je umanjenje uvedeno, dodaje, to je značilo uštedu u proračunu od 400 milijuna kuna, a sada će povećanje 2024. koštati više od 100 milijuna eura.

Vezani članak: https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/izmjena-zakona-obuhvaca-63000-branitelja-i-pripadnika-hvo-a

Izmjena zakona obuhvaća 63.000 branitelja i pripadnika HVO-a

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pojašnjavaju da su Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, počevši od 1. srpnja 2010., smanjene za 10 posto mirovine veće od 464,53 eura, odnosno tada 3500 kuna, koje su ostvarene prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.

Dodaju da se novom zakonskom izmjenom, čiji je obrazac prethodne procjene učinaka propisa od jučer u javnom savjetovanju na portalu e-savjetovanje, sada predlaže izmjena navedenog zakona u hitnom postupku, sa stupanjem na snagu od 1. srpnja 2023., i to tako da se od 1. srpnja 2023. smanjuje postotak umanjenja sa sadašnjih 10 posto na pet posto te da se smanjenje ukine sa 1. siječnjem 2024.

- Prema dosad izrađenim projekcijama, Zakonom bi se obuhvatilo više od 96.000 korisnika mirovine priznate ili određene prema posebnim propisima - kažu nam u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Projekcije prema pojedinim kategorijama korisnika su, dodaju u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, još u izradi.

- Međutim, raspolažemo podacima da bi od ukupnog broja korisnika mirovina prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju izmjenama Zakona bilo obuhvaćeno oko 63.000 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane te oko 33.000 korisnika ostalih kategorija mirovina prema posebnim propisima, kao što su djelatne vojne osobe, policajci, profesionalni vatrogasci, redoviti članovi HAZU-a i drugi - navode u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

U Ministarstvu mirovinskog sustava dodaju da se još izrađuju procjene koliko će to koštati, no saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja kaže da će u sljedećoj godini biti potrebno malo više od 100 milijuna eura u proračunu.
Procjene su da će mirovine prosječno rasti za 98 eura. (Goran Penić)