Umirovljenici ljuti: Besplatan račun u bankama politička je podvala, Vlada je sve znala

Od 1. siječnja građanima je formalno omogućeno pravo na besplatan bankovni račun, no kako upozorava Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenika zajedno (BUZ), već prvi dani primjene ove Vladine mjere pokazuju da je stvarnost daleko od obećanja - potrošači se suočavaju s 'bankarskim otporom i političkom podvalom građana'

Priopćenje Milovoja Špike prenosimo u cijelosti.

Ako ili kada vlasnik računa nekako ipak uspije doći do banke, ulazi u novi krug pakla. Slijedi niz trikova, prikrivenih ucjena i administrativnih prepreka kojima banke sustavno pokušavaju demotivirati građane ili ih potpuno onemogućiti u korištenju zakonom zajamčenih besplatnih usluga. Sve se to događa nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, čija je primjena toliko kaotična da cijeli proces sve više nalikuje cirkuskoj predstavi, sa bankama u ulozi dresera, a građanima u ulozi poslušnih životinjica.

Hrvatska narodna banka jasno je navela kako su kreditne institucije dužne, na zahtjev potrošača, omogućiti paket besplatnih usluga vezan uz jedan račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće ili mirovine, od 1. siječnja 2026., neovisno o broju drugih računa. To doslovno stoji u službenom objavi HNB-a, no dio banaka očito smatra da se zakoni odnose na sve izuzev na njih.

Koliko je situacija izvan svake pameti najbolje pokazuje činjenica da se osobni dolazak traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime. Neke banke idu i korak dalje pa samovoljno „dorađuju“ pravila, sezonskim radnicima ili slobodnim umjetnicima uskraćuju pravo na besplatan račun, drugdje se igraju s potpisnim obrascima koje je moguće dobiti isključivo u poslovnici i koje mora vlastoručno potpisati vlasnik računa. Ima i onih koje prije „besplatnog“ računa traže trenutačno zatvaranje minusa, zatvaranje postojećeg računa i otvaranje novog, ili neku treću varijantu iscrpljivanja.

Posebno je cinično što iste te banke bez ikakvih problema odobravaju kredite uz samo nekoliko klikova, bez osobnog dolaska, bez razgovora i bez stvarnog uvida u okolnosti korisnika. Kada je u pitanju zarada digitalizacija je savršena. Kada je u pitanju pravo građana osobni dolazak postaje sveta krava. Razlog je jednostavan, milijuni računa, čak i sa malim naknadama, bankama donose ogromne, zapravo ekstra prihode. Zato u provedbi zakona djeluju veoma koordinirano, gotovo kartelski.

Da je Vlada znala što će se događati bilo je jasno već tijekom saborske rasprave, kada su odbijeni amandmani prema kojima bi besplatne usluge bile automatski dostupne, a ne uvjetovane zahtjevom uz dolazak u banku. Odbijen je i amandman koji bi korisnicima omogućio da sami izaberu besplatnu uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, umjesto one koju im banka „velikodušno“ dodijeli, a koju često uopće ne koriste. Da su ti amandmani prihvaćeni ne bismo gledali gužve pred bankama ni rastuće nezadovoljstvo građana koji se ponovno osjećaju prevarenima. Ništa novog, zar ne?

Nakon što je bankama omogućeno da prodajom nenaplaćenih potraživanja kroz porezne olakšice dodatno zarađuju zajedno sa lihvarskim agencijama, nema sumnje da će i operacija tzv. „besplatnih“ računa završiti isključivo u njihovu korist. U Hrvatskoj se gotovo ništa ne događa pošteno, pravedno i transparentno ako je u korist „malog čovjeka“.