Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su pregovori o okončanju rusko-ukrajinskog rata još uvijek daleko od završetka, odbacujući nedavne tvrdnje Sjedinjenih Američkih Država o navodnom napretku. To je rekao u intervjuu za državnu televiziju NTV, emitiranom danas.

Lavrov je upozorio na, kako je naveo, pretjerani optimizam koji se posljednjih dana pojavljuje u javnom prostoru, istaknuvši da postoji „neka vrsta oduševljene percepcije onoga što se događa“ koju, prema njegovim riječima, ne bi trebalo nekritički prihvaćati.

Njegove izjave stoje u suprotnosti s porukama američkih dužnosnika, uključujući predsjednika Donalda Trumpa, koji je nedavno ustvrdio da su Ukrajina i Rusija „bliže nego ikad prije“ postizanju mirovnog sporazuma nakon održanih pregovora. „Pregovori se nastavljaju… još je dug put pred nama“, rekao je Lavrov, odbacujući pritom tvrdnje da je Trump „stavio Europu na mjesto“ ili da je prisilio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na prihvaćanje uvjeta prekida vatre. „Sve bi to bilo vrlo dobro ako želimo postići mir, ali još nismo tamo“, dodao je.

Lavrovljeve izjave nadovezuju se na intervju koji je dan ranije dao ruskoj televiziji BRICS, u kojem je optužio Trumpovu administraciju da je odustala od navodnih rusko-američkih dogovora o Ukrajini. Tvrdi da se Washington povukao iz onoga što je opisao kao „sporazume iz Anchoragea“, za koje je naveo da su navodno postignuti 2025. godine te da su predviđali da Ukrajina bez borbi preda cijelu regiju Donbas Rusiji. Bijela kuća nije potvrdila postojanje takvih dogovora.

Lavrov je u istom kontekstu kritizirao i zadržavanje američkih sankcija uvedenih nakon početka ruske invazije punog opsega 2022. godine, ocijenivši da su one u suprotnosti s javno izraženim interesom Washingtona za obnovu suradnje s Moskvom.

Njegovi istupi dolaze u trenutku pojačane diplomatske aktivnosti usmjerene prema okončanju rata, pri čemu bi se trilateralni pregovori između Ukrajine, SAD-a i Rusije mogli nastaviti već ovog tjedna. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Washington nastoji privesti rat kraju prije početka ljeta te da bi u tom cilju mogao pojačati pritisak na pregovaračke strane. Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker odbacio je takvu interpretaciju, naglasivši da Sjedinjene Države nisu postavile nikakav rok za završetak sukoba. Teritorijalna pitanja i dalje se navode kao glavna prepreka u pregovorima.

Rusija već dulje vrijeme zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa te sve čvršće veže eventualni mirovni sporazum uz takav potez, nakon više od desetljeća borbi u toj regiji. Ukrajina je takvu mogućnost isključila, iako su ukrajinski dužnosnici naveli da se mogu razmatrati alternativna rješenja, uključujući uspostavu demilitarizirane zone. Sjedinjene Države, s druge strane, predložile su i mogućnost formiranja slobodne ekonomske zone u dijelovima ratom pogođenog područja.

Istodobno, prema pisanju Kyiv Posta, Moskva priprema nove planove na bojištu. Ukrajinski i međunarodni vojni promatrači upozoravaju da Ruska Federacija koncentrira trupe i vojnu opremu za masivnu ofenzivu, čiji bi cilj bio vojno poraziti Ukrajinu i nametnuti Kijevu uvjete mira do kraja ljeta.

Rusija već prikuplja strateške rezerve za veliki napad koji bi, prema procjenama, trebao započeti krajem proljeća na istoku Ukrajine, a potom se proširiti i na južne sektore. To je na sigurnosnoj konferenciji u Kijevu u petak izjavio Roman Pohorily, suosnivač vojno-istraživačke grupe Deep State UA. Prema njegovim riječima, ofenziva bi trebala obuhvatiti i istočne i južne dijelove zemlje.

NEW: Russian Foreign Minister Sergei Lavrov explicitly blamed the United States on February 9 for the lack of progress in ending Russia’s war against Ukraine.

Other Key Takeaways:

Lavrov reiterated Russia’s demand for effective control over Ukraine’s post-war government and the… pic.twitter.com/ACsNwbgRb8

— Institute for the Study of War (@TheStudyofWar) February 10, 2026

Glavni pravac napada, kako je naveo, bio bi usmjeren prema ključnim gradovima Donjecke regije – Slovjansku i Kramatorsku – s ciljem da se većina kopnenih jedinica Oružanih snaga Ukrajine uključi i iscrpi u jednoj općoj bitci. Druga faza napada, planirana za početak ljeta, trebala bi biti usmjerena prema jugu zemlje, prema Zaporižju i Orikhivu, s ciljem odvlačenja ukrajinskih snaga s istočnog bojišta. Prema procjenama Ruslana Mykule, suvoditelja Deep Statea, ukupne ruske snage koncentrirane za glavni dio operacije mogle bi premašiti 100.000 vojnika.

Slične procjene iznio je i Američki institut za proučavanje rata (ISW), koji je u analizi objavljenoj u petak naveo da rusko vojno zapovjedništvo planira rasporediti strateške rezerve formirane od sredine 2025. godine za veliku proljetnu ofenzivu na istoku Ukrajine. ISW navodi da su planovi potvrđeni vidljivim kretanjima trupa i obrascima regrutiranja, što, prema njihovoj ocjeni, proturječi službenim tvrdnjama Kremlja da Rusija teži miru i nema namjeru zauzimati dodatne teritorije.

Institut je istodobno upozorio da je ruski cilj poraza Ukrajine u jednoj odlučujućoj ofenzivi vjerojatno nerealan, ponajprije zbog snažnih ukrajinskih obrambenih mreža temeljenih na upotrebi dronova te padajućih stopa regrutacije u Rusiji. Analiza Deep Statea, objavljena u subotu, također navodi da je dosadašnji ukrajinski borbeni učinak pokazao sposobnost zaustavljanja ruskih snaga te da je vjerojatno kako će se to ponoviti. U analizi se pozivaju zapadni saveznici Ukrajine da razlikuju sliku ruskih vojnih sposobnosti kakvu prikazuju državni mediji od stvarnih mogućnosti ruskih snaga na bojištu.