Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH: „Proces odlučivanja o konvertiranim kreditima u švicarskim francima još je u tijeku. Mišljenje koje je dobilo većinu glasova Građanskog odjela nije prošlo jer je Odjel evidencije Vrhovnog suda dostavio primjedbe koje suci moraju ponovo razmotriti, ali ih nisu obvezni i prihvatiti“.

Goran Aleksić: „Ako žele svoj novac, svi prevareni građani morali bi tužiti banke najkasnije do 14. lipnja 2023. Nakon toga će biti kasno. Kasnije tužbe bile bi u zastari kao sudski predmeti“

Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, u nedjelju je ponovo uzdrmao ne samo Vladu zbog njegove ocjene stanja u sudbenoj vlasti zbog neodgovornog odnosa Plenkovićeve vlade i Ministarstva pravosuđa, nego i bankare u Hrvatskoj svojim nastupom na N1 televiziji, u ”Točci na tjedan” Nataše Božić Šarić. Dobronić je i službeno objelodanio da većinsko mišljenje Građanskog odjela Vrhovnog suda izglasano s 13 glasova od ukupno 22 glasa sudaca u tom odjelu, o obeštećenju korisnika konvertiranih kredita iz švicarskog franka u eure koje je povoljno za banke, nije dobilo zeleno svjetlo Službe evidencije praćenja i proučavanja sudske prakse Vrhovnog suda. Bez toga je ta odluka sudaca Građanskog odjela zapravo nevažeća. Tako se pokazalo da i Dobronić ima alat u njegovoj teškoj bitki s oponentima među kolegama na sudu kojim predsjeda.

Ta Služba evidencije koju vodi Šibenčanin, sudac Dragan Katić, spasila je na neki način čast od totalnog poraza najvišoj instanci sudbene vlasti, sudskoj instituciji na čijem čelu stoluje Dobronić kao predsjednik, ali i kao čelnik cjelokupne sudbene vlasti u Hrvatskoj. Naime, Radovan Dobronić je još 4. srpnja 2013. godine, tada sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, samo četiri dana nakon službenog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, donio kolektivnu presudu o ništetnosti valutne klauzule u švicarskim francima i ništetnosti promjenjive kamatne stope pozivajući se i na uredbu Europske unije o pravima potrošača. Sada je i Služba evidencije Vrhovnog suda osporila većinsko mišljenje svog Građanskog odjela koje se nakon dugotrajnog vijećanja bilo opredijelilo da se oštećenicima priznaju samo zatezne kamate, a ne pravedno obeštećenje i za ukupno preplaćene iznose uključujući glavnicu, kao i preplaćene anuitete temeljem promjenjivih stopa. Da je Služba evidencije prihvatila većinsko mišljenje Građanskog odjela Vrhovnog suda, to bi bio izravan udarac Radovanu Dobroniću.

Dok se u Hrvatskoj još vodi neravnopravna bitka između banaka i korisnika kredita, Vrhovni sud Slovenije prošlog tjedna odbio je reviziju bankama na tamošnjim ugovorima za kredite u švicarskim francima. Tako je potvrdio presudu drugostupanjskog slovenskog suda o ništetnosti ugovora o kreditima u švicarskim francima. To podrazumijeva da će banke u Sloveniji morati obešteti sve preplaćene iznose njihovim klijentima. Za razliku od Slovenaca, Vrhovni sud Republike Hrvatske još vodi utrku s vremenom, ali samo da donese konačnu odluku o pravičnoj naknadi građanima koji su konvertirali kredite iz ”švicaraca” u eure temeljem zakona iz 2015. A za to bi klijenti morali podnijeti tužbe najkasnije do 14. lipnja ove godine. Poslije tog datuma sve bi takve tužbe otišle u zastaru. O reviziji temeljnog ugovora kredita u švicarskim francima, najpovoljnijem mogućem ishodu za građane, korisnike tih kredita, nijedno vijeće Vrhovnog suda u Hrvatskoj još nije odlučivalo. Iako se revizije o temeljnim ugovorima kredita u švicarskim francima nalaze u ladicama Vrhovnog suda, odluka još nema.

Na izravno pitanje Nataše Božić Šarić osjeća li Dobronić da je pogrešna odluka Građanskog odjela Vrhovnog suda bila i rezultat glasanja o povjerenju njemu kao predsjedniku Vrhovnog suda, Dobronić je odgovorio: „Mislim da o tome nije bila riječ. Slično se događalo i kada nisam bio na Vrhovnom sudu. Oko tih kredita u švicarskim francima bilo je dosta podjela među sucima. Suci velikim dijelom ipak moraju promijeniti način razmišljanja i pod utjecajem direktive Europske unije o pravima potrošača. Treba u prvom redu vidjeti koja je bila profesionalna odgovornost banaka. Što su one napravile? Kad su u pitanju konvertirani krediti, onda treba razmišljati sistemski. Kakav je odnos zakona koji je donijet, a koji je dijelom predmet sudskog postupka. Suci kao da ne shvaćaju to sistemsko pitanje i pomalo se gube. Primjećujem da suci kao da nisu do kraja svjesni težine onoga što su banke napravile“.

Za razliku od Slovenaca, Vrhovni sud Republike Hrvatske još vodi utrku s vremenom, ali samo da donese konačnu odluku o pravičnoj naknadi građanima koji su konvertirali kredite iz ”švicaraca” u eure temeljem zakona iz 2015. A za to bi klijenti morali podnijeti tužbe najkasnije do 14. lipnja ove godine

A što su banke učinile hrvatskim građanima opisao je na slikoviti način naglasivši da je riječ o „specifičnom pitanju iz prava novčanih obveza“. „Morate procijeniti težinu onoga što su banke ugovarale. Valutnu klauzulu za razdoblje od 10 do 25 godina i onda još tome pridodati promjenjivu kamatnu stopu. Napravile su nešto što bih slikovito ovako opisao. Rekle su da će vam organizirati izlet na Sljeme, a onda da će građanina, ovisno to tome u koliko je dobroj kondiciji, zadnjih nekoliko metara pogurati u leđa. Potom su ga odvele na Mont Everest i rekle mu da kad se popne na vrh Mont Everesta, onda može isplatiti kredit. Suci to sebi ne mogu predočiti. To banke nikada nisu smjele učiniti, a to je ključno. Postoji tendencija da se na taj problem gleda kao da su banke malo pogriješile. Meni to više djeluje kao oblik pogrešnog laičkog razmišljanja, da se tvrdi da su naši ljudi bili špekulanti, pa su i zaslužili da za to plate i cijenu. A radi se o tome da možete donijeti samo ono mišljenje koje možete dobro obrazložiti“, zaključio je na N1 televiziji Dobronić.

U dva intervjua Nacionalu koje je dao kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Radovan Dobronić bio je oštriji u ocjeni ponašanja dominantno stranih banaka u Hrvatskoj kada je riječ o kreditima u švicarskim francima. Tako je u intervju početkom 2021. rekao i sljedeće: „Težina povreda banaka u kršenju naših zakona i direktive EU-a o pravima potrošača predstavlja povredu javnog poretka Republike Hrvatske. Vidim da se to ne razumije. Što to ukratko znači? Tko danas u svijetu krši javni poredak, a to je najveća vrijednost današnjeg demokratskog sustava u svijetu? Jedni se nazivaju teroristima koji se pozivaju na ideologiju ili vjeru. Oni direktno ubijaju nedužne ljude. Drugi tko krši taj javni poredak upravo su banke. One su 2008. izazvale i svjetsku financijsku krizu na drugi način podrivajući prirodu postojećeg sustava, dakle javnog poretka. To je najteža povreda, a to se ne smije zaboraviti. Zato svi ovakvi dogovori između vlade i banaka ne mijenjaju karakter onoga što su banke učinile. To nije tek skup malih prekršaja. O tome moraju voditi računa svi oni koji odlučuju u pravosudnim postupcima, bili oni prekršajni ili kazneni. Moramo znati kvalificirati težinu tih povreda javnog poretka. U tom smislu svi dogovori vlada i banaka, pa i ovaj postignut između hrvatske vlade i banaka prošlog tjedna, ništa ne mijenjaju“.

Dobronić je to u Nacionalu izjavio osvrćući se na ugovor s bankama koji je sklopio tadašnji ministar Zdravko Marić zbog konverzije kredita u švicarskim francima, koji je do danas ostao klasificiran kao državna tajna i nije objelodanjen hrvatskoj javnosti.

Nacional je povodom odluke Vrhovnog suda Slovenije koji je potvrdio ništetnost ugovora o kreditima zatražio komentar Gorana Aleksića, koordinatora ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak. Evo što je o tome rekao Aleksić: „Rok zastare za tužbe vezane za konvertirane kredite je lipanj ove godine. Da je Vrhovni sud o tome razmišljao, on bi već davno donio odluku. Očigledno je da Vrhovni sud razmišljao o tome tako da što manje ljudi tuži banke. Da razmišlja o pravu i pravdi, već bi odavno donio potrebne odluke. Vrhovni sud ne razmišlja o pravu i pravdi, nego o rasterećenju sudova od sudskih spisa. Bi li se to odrazilo i na manji trošak za banke u slučaju nepovoljnih sudskih presuda, ne znam. Ne bih išao tako daleko. Svi oni koji nisu tužili, a potpadaju pod kolektivnu sudsku presudu o ništetnoj valutnoj klauzuli u švicarcima i ništetnoj kamatnoj stopi, morali bi tužiti banke najkasnije do 14. lipnja 2023. ako žele svoj novac. Nakon toga bit će im kasno jer ti predmeti odlaze u zastaru“.

Prema evidenciji Udruge Franak, od ukupno 125 tisuća građana koji su sklopili te ugovore o toksičnim kreditima u švicarskim francima, od 40.000 do 50.000 ih je tužilo banke, a od toga 20.000 s konvertiranim kreditima od ukupno 55.000 klijenata banaka koji su to učinili. Ostalo je oko 75.000 tisuća koji nisu tužili banke.