Velika analiza Europske komisije. Hrvatska je na začelju u EU po neovisnosti sudaca i državnih odvjetnika

Petljanje političara u rad sudaca uviđa 60 posto ispitanika

Europska komisija objavila je izvještaj »Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u« za tekuću 2024. prema kojem je Hrvatska i dalje na začelju među 27 država članica po neovisnosti sudaca i državnih odvjetnika. Iako u odnosu na prošlu godinu Komisija primjećuje pozitivne trendove da se percepcija građana EU-a prema pravosuđu popravlja, Hrvatska još uvijek kaska. Dugi niz godina uopćeno je mišljenje građana da je hrvatsko pravosuđe na niskim granama, no, takvi su stavovi pretočeni i u aktualnom dvanaestom po redu izvještaju Komisije za države-članice. Aktualni podaci na tragu su i ranijih komparativnih analiza europskih i međunarodnih organizacija koje prate vladavinu prava u Europi i svijetu.

 

Građanske parnice

Primjerice, prema izvještaju Komisije, 70 posto građana RH smatra da nam sudovi i suci nisu neovisni, a od tog postotka stupanj njihove neovisnosti više od 30 posto ispitanika doživljava »jako lošim«, dok ostatak ispitanika cijeni odgovorom »uglavno loše«. Tek nešto više od 20 posto građana pravosuđe smatra uglavnom dobrim ili jako dobrim dok je minimalan postotak anketiranih koji ne znaju odgovor. Donji dio ljestvice država članica uz Hrvatsku drže Bugarska, Poljska i Slovačka, a na samom vrhu neovisnosti pravosuđa je Danska, koju slijede Finska, Austrija, Švedska, Luksemburg i Njemačka. Hrvatski susjed Slovenija je na 18. mjestu a Mađarska na »visokom« 20. mjestu. Iako je potonja zemlja prema prethodnim izvještajima europskih institucija i nevladinih organizacija na samom dnu EU-a zbog sustavnog kršenja vladavine prava i utjecaja vlasti na medije relativno povoljna percepcija mađarskih ispitanika može se promatrati upravo kroz uzročno-posljedične veze manje kritičnosti građana i stupnja medijskih sloboda.

Zanimljivo je razmatranje razloga izostanka neovisnosti sudaca. Među 27 članica u Hrvatskoj je najviši postotak građana koji tvrde da suci nisu neovisni i to zbog uplitanja i pritiska vlasti i političara. Petljanje političara u rad sudaca uviđa 60 posto ispitanika, više od anketiranih u Poljskoj, Slovačkoj i Bugarskoj. Čak 50 posto ispitanih hrvatskih građana smatra da su suci ovisni o nekim ekonomskim i drugim interesnim krugovima. Oko 45 posto smatra da sadašnji status i pozicija hrvatskih sudaca razlog njihove nedovoljne neovisnosti. Slično je u Poljskoj, Bugarskoj i Slovačkoj kada se percipiraju sva tri razloga niske neovisnosti sudaca. Iz ranijeg objašnjenja primjer susjedne Mađarske pokazuje da samo 30 posto tamošnjih ispitanika uviđa da je neovisnost suca narušena političkim utjecajem, a još manje interesom ekonomskih krugova. Iste takve postotke percepcije imaju na sredini ljestvice Litva i Portugal, mada im je pravosudni sustav uspješniji i od Slovenije. Hrvatska je na »vrhu« država EU-a i po broju sudaca na 100.000 stanovnika. Iako se podatak odnosi na 2022. Europska komisija s razlogom ga je uvrstila kao relevatni pokazatelj trendova. Imamo 42 suca na 100 tisuća stanovnika, a prvi susjed Slovenija puše nam za vratom s 40 sudaca po istoj korelaciji, te Grčka (37). Najmanje ih je u Irskoj i Danskoj od tri do šest na 100.000 stanovnika. U promatranom razdoblju 2020. – 2022. Hrvatska je u EU-u bila zemlja s najviše neriješenih građanskih i trgovačkih predmeta. No, u 2022. godini zabilježen je pozitivan trend u omjeru zaprimljenih i riješenih građanskih spisa. Stopa rješavanja bila je oko 140 posto.

 

Ulaganje u projekte

Pregled stanja u području pravosuđa u EU- radi se od 2013. a jedan je od instrumenata za vladavinu prava u EU-u koji Komisija koristi za praćenje pravosudnih reformi u državama članicama. U dokumentu se ponajviše razmatraju tri glavna kriterija: efikasnost, kvaliteta i neovisnost pravosuđa. Informacije iz Pregleda stanja pridonose praćenju koje se provodi u okviru europskog semestra i godišnjeg ciklusa vladavine prava, a zaključci se unose u glavni godišnji Izvještaj EK o vladavini prava.

Iz Komisije podsjećaju da neovisni pravosudni sustavi pozitivno utječu na odluke o ulaganjima i projekte EU-u. EU u okviru programa Pravosuđe za razdoblje 2021. – 2027. stavlja na raspolaganje više od 305 milijuna eura za daljnji razvoj europskog područja pravosuđa. To će pridonijeti i poboljšanju efikasnosti nacionalnih pravosudnih sustava te jačanju vladavine prava, demokracije i zaštite temeljnih prava, među ostalim efikasnost pristupa pravosuđu građanima i poduzećima. Program financira aktivnosti koje obuhvaćaju osposobljavanje sudaca i drugih pravnih stručnjaka, uzajamno učenje, pravosudnu suradnju i informiranje.

 

Pregled koristan za vlade

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vìra Jourová smatra da je izvještaj pouzdan alat za praćenje napretka članica EU-a, ali i alat nacionalnim vladama za poboljšanja.

– Podaci nam daju pregled izazova koje treba rješavati na nacionalnoj razini i daje nam pozitivne primjere i prakse koje mogu slijediti i drugi. Najnoviji Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pokazuje da naš rad na jačanju neovisnosti pravosuđa u cijeloj Uniji daje rezultate. Isticanjem najvažnijih područja za poboljšanje i pohvalama napretka nastojimo potaknuti povjerenje u naše pravne institucije i zajamčiti neovisnost i dostupnost pravosuđa za sve. Posljednjih dvanaest godina Pregled stanja pokazao se pouzdanim instrumentom za praćenje napretka i utvrđivanje područja u kojima su u državama članicama moguća poboljšanja. Uvelike nam je pomogao u kontinuiranom radu na zaštiti vladavine prava i podupiranju prava građana i poduzeća – naglasila je Jourová.