VETERANI MIRA Velike promjene u legendarnoj emisiji HRT-a, stigli novi urednik i voditelj: ‘Radimo na tome da ugostimo Antu Gotovinu‘

Novi voditelj rođen je 1992. godine, a za ovo povijesno razdoblje zainteresirala ga je dječja znatiželja

"Veterani mira" početkom su ove godine, nakon 17 godina, dobili novi uredničko-voditeljski dvojac. Marija Miličević, urednica i voditeljica emisije koja se na HTV-u emitira od 2008. godine, otišla je u mirovinu, pa je emisija od siječnja dobila novog voditelja, povjesničara Bornu Marinića, i novog urednika, Vladimira Brnardića, nekadašnjeg urednika emisije "TV kalendar" i Odjela dokumentarnih sadržaja HTV-a te autora brojnih dokumentarnih filmova, između ostalog i na temu Domovinskog rata. Hoće li biti kakvih promjena u emisiji "Veterani mira"?

- Bitnih promjena u koncepciji emisije do kraja sezone, odnosno do ljeta, neće biti jer smo emisiju preuzeli u vrlo kratko vrijeme i bez mnogo vremena za pripremu. Ipak, neke promjene poput više priloga i mnogo većeg korištenja bogate arhive HRT-a mislim da se već mogu primijetiti. Naime, kolega Marinić i ja smo dugo radili u emisiji "TV kalendar" tako da smo dobro upoznati s arhivom HRT-a, posebice iz Domovinskog rata - kaže Brnardić te ističe da je velika odgovornost preuzeti uređivanje ovakve emisije jer se radi o jednom djelu, mogli bismo reći, "osjetljive" populacije sastavljene od branitelja, njihovih obitelji, obitelji poginulih i nestalih s još uvijek jakim i živim sjećanjima te bolnim traumama.

- Osim toga tu je odgovornost i prema gledateljima, među kojima su i mladi koji Domovinski rat nisu doživjeli, ali ih zanima pa žele čuti i vidjeti što se to u njemu događalo. Na kraju, tu je odgovornost i prema kući, prema HRT-u, koji nam je dao povjerenje da radimo na ovom projektu - kaže urednik emisije kojeg pitamo je li teško naći relevantne goste za "Veterane mira".

- Goste nije teško naći, posebno ako već godinama radite s tom populacijom i s obzirom na to da smo se kolega Marinić i ja, kao povjesničari po struci, Domovinskim ratom bavili kroz različite medijske formate poput emisije "TV kalendar" i dokumentarnih filmova i serija već cijeli niz godina. Osim brojnih aktera koji rado sudjeluju u emisiji, tu su i brojni kolege povjesničari i istraživači koji imaju isto dosta za reći, kao i autori dokumentarnih filmova. Sugovornike imamo i u dužnosnicima ministarstava hrvatskih branitelja, obrane i policije. Već do sada smo imali relevantne i važne goste, od aktivnih sudionika događaja koje smo obilježavali, poput Vojno-redarstvene operacije Maslenica, do ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika Vlade Tome Medveda, a spremamo se ugostiti još mnoge. Tako nam uskoro dolaze Hrvati iz srednje Bosne, hrvatski iseljenik Anton Kikaš, koji je na početku Domovinskog rata dopremio avion pun oružja, ali je tom prilikom uhićen od JNA, i ministar obrane Ivan Anušić, koji će osim kao ministar obrane sudjelovati i kao maloljetni branitelj i govoriti o toj temi - najavljuje urednik uvijek rado gledane emisije.

U čemu je tajna uspjeha?

- Temelj uspjeha je uvijek ponajprije rad. Bitni su aktualnost, relevantnost, zainteresiranost za temu i sugovornike, traženje novih priča i sugovornika, razgranata mreža dopisništva HRT-a, a važan doprinos je i bogata arhiva HRT-a i njezino korištenje. Tu su svakako i svi ljudi koji rade na emisiji, a nisu uvijek vidljivi osim na odjavnoj špici. Od novinara i terenskih ENG ekipa iz dopisništava i TV centara do kamermana, osvjetljivača, montažera, miksera slike, pretraživača arhive, asistentica i realizatora te svih drugih. Što se tema za emisiju tiče, one se često same nameću jer su uvijek neke obljetnice ili se objavi neka nova knjiga ili dokumentarni film, ili ministarstvo hrvatskih branitelja, obrane ili unutarnjih poslova ima neku aktivnost pa to pratimo. No teme tražimo te ih i sami otvaramo, poput sudjelovanja žena i maloljetnih branitelja u Domovinskom ratu ili tema o oznakama hrvatskih oružanih snaga tijekom Domovinskog rata ili o improviziranim oklopnim vozilima... - kaže Brnardić kojeg pitamo koliko ljudi radi u timu "Veterana mira".

- Odjavna špica emisije poprilično je duga i na njoj su navedeni svi uz potpisane novinare, snimatelje i montažere u pojedinim prilozima. Ipak, jezgru činimo voditelj i novinar Borna Marinić, producentica Danijela Ivančević, povremeni urednik Jozo Barišić, realizatorice Gordana Bolčić i Vesna Fodor Fijačko, asistentica Mirela Bedić te ja kao urednik. Naravno, tu su producent Znanstveno-obrazovnog programa Miro Rezić i urednica Diana Roko - odgovara Brnardić, dok novi voditelj emisije Borna Marinić priznaje da mu je, premda ima dugogodišnje iskustvo vođenja radijskih emisija, kao i podcasta, prihvaćanje voditeljske uloge u "Veteranima mira" bilo zaista velik izazov.

- Najprije zbog ogromne publike koja prati tu emisiju, što sa sobom nosi odgovornost, a zatim i zbog vremenske ograničenosti. Iako se 35 minuta na prvi pogled čini mnogo, u eteru to prođe za čas. Kako prekinuti nekoga dok vam prepričava najgori dan svojeg života u logoru ili pak opisuje teško ranjavanje? To su stvari s kojima se još moram naučiti nositi i imam jako puno prostora za napredak. Ipak, vidim da su kolege i urednici zadovoljni, usmjeravaju me, pomažu mi i to mi puno znači, ne samo u profesionalnom smislu nego sam opušteniji i samopouzdaniji pred kamerom. Sve izazove lako mi je svladati jer zaista volim ovaj posao, svaka emisija nosi nešto svoje, a gosti me inspiriraju i obogaćuju. Želja mi je ljubav prema tom dijelu hrvatske povijesti, Domovinskom ratu, kao i vrijednostima za koje su mnogi položili svoje živote, prenijeti na nove, mlađe generacije i nadam se da ću u tome uspjeti - kaže povjesničar, novinar, pokretač Facebook stranice "Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat", pokretač i urednik portala Domovinskirat.hr, te autor nekoliko knjiga i dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu. Marinić je rođen 1992. godine, a za ovo povijesno razdoblje zainteresirala ga je dječja znatiželja.

- Nije se o toj temi puno pričalo kod kuće, nitko moj nije bio u ratu, no otkad pamtim, tragovi gelera na fasadama i asfaltu te ruševine koje su ostale nakon rata golicali su mi maštu. Zanimalo me koje priče se kriju iza njih. I tako sam počeo tražiti te priče, upijao sam informacije koje sam pronalazio najprije na televiziji, a zatim u knjigama i na internetu. Kada sam upisao studij povijesti, shvatio sam da je to moj poziv, da želim ozbiljno istraživati Domovinski rat s ciljem da to znanje na zanimljiv i prihvatljiv način prenesem svojoj generaciji i onim generacijama koje dolaze, a koje su imale tu sreću da rat nisu doživjele. Na drugoj godini fakulteta pokrenuo sam Facebook stranicu "Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat", počeo pisati kraće zapise i podsjetnike u "TV-kalendarovskom" štihu i vidio da se ljudima to dopada, da je interes velik. Tako me spazio i kolega Vladimir Brnardić i pozvao u "TV kalendar". Godinama kasnije sudbina nas je opet spojila, ovaj put u "Veteranima mira", i jako sam sretan i zahvalan na tome jer on i ja gotovo sinkronizirano razmišljamo, imamo iste stavove i radnu etiku. Nadam se da će spoj njegova iskustva i mojeg entuzijazma i znanja "Veteranima mira" dati dodatnu kvalitetu - govori voditelj podcasta "Gdje si bio ‘91", u kojem se svjedoci sjećaju najzanimljivijih epizoda iz Domovinskog rata. Na koju je epizodu podcasta posebno ponosan?

- Ne bih volio isticati niti jednog od svojih gostiju. Svaki je u Domovinskom ratu dao svoj doprinos na svoj način, od Zorana Filipovića fotoaparatom preko doktorice Mirjane Semenić Rutko koja je do zadnjeg trena spašavala i previjala ranjenike u vukovarskoj bolnici, ili prekaljenih specijalaca i komandosa koji su hrvatsku obranili i oslobodili oružjem u rukama. Ako trebam nekog izdvojiti, pod dojmom sam posljednjeg gosta, skromnog heroja hrvatskog neba Jose Hrgovića. On je, kada je počeo rat, odbio kao pilot JNA sudjelovati u njemu te je izašao iz te vojske i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci u nastajanju. Put ga je u jesen 1991. odveo u Đakovo, gdje je formiran Samostalni zrakoplovni vod Osijek. Ondje su Joso i njegova dvojica kolega pilota Mirko Vukušić i Marko Živković poljoprivrednim zrakoplovima, nevidljivima radaru, bili jedina fizička veza opkoljenom Vukovaru s ostatkom svijeta. U početku bez radara, samo uz pomoć kompasa, letjeli su kroz kiše svjetlećih metaka dostavljajući Vukovaru sanduke sa sanitetskim materijalom i tako spašavali grad. Uskoro su počeli i borbeni letovi u kojima su nosili ubojite bojler-bombe. Bili su preteča Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kakvo danas poznajemo, bili su ludo hrabri heroji. Nažalost, Mirko i Marko poginuli su 2. prosinca 1991. kada ih je iznad Otoka kod Vinkovaca oborila srpska raketa te je Joso tako ostao jedini živući pilot koji je probijao vukovarski obruč. Bila mi je čast ugostiti ga i slušati njegovu ratnu priču - govori povjesničar koji smatra da je tretman Domovinskog rata u našem medijskom prostoru sve bolji.

- Moram priznati da sam vrlo subjektivan po tom pitanju jer je meni Domovinski rat od 0 do 24. Do sada sam napravio 15 dokumentarnih filmova na tu temu za HRT, vodim i uređujem "Domoljubne minute" na Hrvatskom katoličkom radiju, tu su podcasti, mnogi drugi projekti, na kraju krajeva i portal Domovinskirat.hr. Činim sve što je u mojoj moći da sa svojim timom Domovinski rat stavim na zasluženo mjesto u medijskom prostoru i vjerujem da sam na pravom putu. To pokazuju i nedavni angažman u "Veteranima mira" i činjenica da je moju želju i moju energiju prepoznala i Hrvatska radiotelevizija. Privilegija je voditi tu emisiju, osobito kada iza tebe stoji vojska ljudi: urednici, montažeri, šminkeri, kostimografi, kostimeri, kamermani, redatelji, producenti, realizatori, brojni kolege iz dopisništava HRT-a... - kaže Marinić.