Nezavisna saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto uputila je dopis saborskom Odboru za pravosuđe u vezi žurnog djelovanja po pitanju Ustavnog suda RH koji je, kako kaže, u potpunosti izgubio svoju vjerodostojnost.
Kao primjer navodi najnoviji incident, kojeg je napravio sudac Ustavnog suda Andrej Abramović.
“Sudac Abramović, koji je maltretirao svoje susjede, u javnom je nastupu svoje nasilničko ponašanje još i branio čime dokazuje da taj sud, kao i dio pravosudnih tijela u Hrvatskoj, nije dostojan obavljanja časne sudačke dužnosti. Zajednički nazivnik djela sudaca tog Ustavnog suda jest bahatost, netransparentnost te profesionalna nedoraslost.
Sudac Abramović u obrani neobranjivog obrazlaže svoj primitivni i nasilnički čin prema svojim susjedama navodeći da je njegov nasilnički čin reakcija na njihove provokacije. Kao sudac se ne oslanja na legalne institucije koje se pozivaju u konfliktnim situacijama, već očigledno promiče metode “Divljeg zapada“ i uzimanja “pravde u svoje ruke”.
Potpuno je jasno da sudac Abramović više ne može obnašati funkciju ustavnog suca te da mora biti razriješen. Osim suca Abramovića na tom sudu djeluju i drugi suci koji sablažnjavaju hrvatsku javnost, te narušavaju ugled RH u međunarodnoj javnosti”, navodi Vidović Krišto u priopćenju.
Zastupnica dalje navodi i da je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kompromitiran svojim životopisom te da, po javno dostupnoj imovinskoj kartici, ima astronomsko bogatstvo.
“Elementarno načelo transparentnosti nalaže da svaki sudac Ustavnog suda obrazloži i javno obznani svoju imovinu i način kako ju je stekao. Moje zastupničko pitanje koliko je prihoda odvjetnički ured suca Šeparovića uprihodio od državnih tvrtki Vlada je odbacila pod izlikom da je riječ o poreznoj tajni, pozivajući se na zakon o dobiti, što je u potpunosti groteskno, te činjenično netočno.
Sudac Šeparović naravno nije samoinicijativno objavio iznos koji je uprihodio od državnih tvrtki, čime je još jednom pokazao prijezir prema hrvatskim građanima koji ga financiraju”, smatra Vidović Krišto.
Problem vidi i u redoslijedu u rješavanju Ustavnih tužbi jer, tvrdi, osobno zna dva slučaja sličnog sadržaja gdje se prvi “kiseli” već treću godinu, a ovaj drugi, vrlo sličan ovom prvom slučaju, ali kojeg zastupa sin sutkinje Ustavnog suda Ingrid Antičević Marinović, se rješava ekspresno u nekoliko mjeseci.
Slijedom navedenog predlažem Odboru za pravosuđe da pristupi izradi prijedloga o izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojim će se izmijeniti sljedeće odredbe:
1. Smanjenje broja Ustavnih sudaca s 13 na 7: nelogično je i u potpunosti bespotrebno da Njemačka s 82 milijuna stanovnika ima 16 sudaca Ustavnog suda, a Hrvatska s 4 milijuna stanovnika ima 13 sudaca Ustavnog suda.
2. Uvođenje dobne granice za suce prema kojoj s navršenih 65 godina odlaze u mirovinu. Nema nikakve potrebe da je nekoliko sudaca tog suda blizu 70-im godinama života, a svojim životopisom svjedoče da su bili pripadnici totalitarnog, nedemokratskog režima.
Jedan od temeljnih problema Ustavnog suda jest što svojim odlukama potvrđuje podložnost političkim i drugim strukturama, te nedostatak neophodne profesionalne neovisnosti.
3. Uvođenje sigurnosne provjere pri izboru u Ustavni sud RH koja mora sadržavati razmjer prihoda i imovine te vjerodostojnost životopisa u kontekstu članstva u tajnim službama totalitarnih režima.
Iz svega navedenog smatra da je promjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu društveni prioritet, jer je današnji Ustavni sud svojim djelovanjem kao institucija, kako kroz svoje odluke tako kroz individualne ekscese svojih sudaca, u potpunosti izgubio svrhu svog postojanja te ne posjeduje elementarnu vjerodostojnost neophodnu za vršenje svoje uloge u jednom demokratskom društvu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.