Vlada ide u izmjenu Zakona o strancima: Strani radnici morat će znati hrvatski
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strancima kojima se za strane radnike kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strancima kojima se za strane radnike kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca
Tako se uvodi mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, propisuje nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Predloženim izmjenama, navode iz Ministarstva, pokušat će se brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada, a trebale bi rezultirati administrativnim rasterećenjem svih dionika postupka izdavanja dozvola, njegovim učinkovitijim provođenjem, ali i boljom razinom zaštite radnika - državljana trećih zemalja i zadržavanja postojeće strane radne snage uz poštivanje svih sigurnosnih aspekata.
Uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad polaganja ispita u razini A1.1
Među ključnim novinama je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obveza polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.
Nadalje, stranim radnicima se olakšava promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenja testa tržišta rada, kao i mogućnost promjene poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje, s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden.
Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad je produžen na 90 dana, a produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine.
Do administrativnog rasterećenja će doći i u slučajevima izdavanja dozvola za sezonske poslove koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, a prema prijedlogu vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu u zanimanju za koje se izdaje ta dozvola odnosno, a s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak i u svrhu studiranja produljuje se s godinu na tri godine.
Povećanje omjera domaćih radnika za zapošljavanje stranih državljana
Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti, a više obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu neće biti na stranom državljaninu nego na poslodavcu i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik će morati obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ukoliko odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.
"Produžuje se rok za prijavu boravišta državljana trećih zemalja s tri na 15 dana, propisan je uvjet da poslodavac ne smije imati blokirani račun duže od 30 dana, priljev po transakcijskom računu poslodavca potrebno je dokazivati u zadnjih 12 mjeseci, a ne više šest mjeseci", naveo je ministar.
Priljev po transakcijskom računu za pravne osobe propisuje se u najmanjem iznosu od 100.000, a za fizičke osobe od 40.000 eura.
Za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika - pozitivno mišljenje za zaposlenje stranog radnika izdat će se ako je broj zaposlenih radnika državljana RH, države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na puno radno vrijeme najmanje 10 posto broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja.
Zakonom se jasnije propisuje i nadležnost Državnog inspektorata vezano za nadzor smještaja sezonskih radnika, a kako navode iz Ministarstva, nakon prošlogodišnjih izmjena zakona došlo je do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad te ih je u prvih devet mjeseci 2025. godine izdano 136.194, dok u istom razdoblju godinu ranije 158.837.
Plenković: Vlada je prijatelj i partner Gradu Zagrebu
Podnoseći izvješće o procesu poslijepotresne obnove, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je kako je do sada obnovljeno 14.340 lokacija, odnosno 13.536 privatnih zgrada s ukupno 54.163 stana. Završena su 804 projekta obnove objekata društvene namjene iz Fonda solidarnosti, a ministar je istaknuo kako se nada da će ih tijekom ove godine biti završeno svih 121 koji su krenuli s realizacijom iz Fonda solidarnosti. Završeno je i 90 posto obnove zgrada javne namjene i infrastrukture te je izgrađeno 498 novih zamjenskih obiteljskih kuća i 45 višestambenih zgrada.
"Do kraja 2027. godine ćemo završiti izgradnju svih zamjenskih obiteljskih kuća, a ostat će u pravilu složene konstrukcijske obnove Donjeg grada u Zagrebu ili središta Petrinje i Siska", kazao je ministar.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je do sada u obnovu u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji investirano 4,3 milijarde eura, od čega je u samom Gradu Zagrebu Vlada plasirala 2,5 milijarde eura.
"Vlada je prijatelj i partner Gradu Zagrebu u svemu onome što je zaista bitno. Sve što radimo ima za cilj da Zagrepčankama i Zagrepčanima nakon devastirajućeg potresa bude bolje, to govorim i u kontekstu rasprava koje su se povele zadnjih nekoliko dana u vezi dočeka rukometaša - Vlada je tu za Zagrepčanke i Zagrepčane, kao i sve žitelje Sisačko-moslavačke županije, a to svatko tko želi vidjeti i vidi", poručio je.
Ministar je dodao kako će Grad Zagreb, povrh 2,5 milijarde eura, dobiti 207 milijuna eura iz decentraliziranih sredstava, a Plenković opetovao kako je i to "partnerski i prijateljski".
