“25. obljetnicu vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ obilježit ćemo dostojanstveno i u skladu s preporukama, a građane pozivamo da u obilježavanju sudjeluju u svojim domovima, praćenjem televizijskog prijenosa, molitvom za poginule hrvatske branitelje i isticanjem hrvatskog stijeg”, stoji u objavi Vlade na twitteru.

Obilježavanje akcije „Bljesak“ tradicionalno će se održati u Okučanima, prvog svibnja. Ministar branitelja Tomo Medved najavio je da će se obljetnica obilježavati na drugačiji način nego što je to bilo do sada zbog pandemije zaraze koronavirusom te dodao da će prijenos iz Okučana biti na HRT-u uz prigodan program.

Istaknuo je da će predsjednik Vlade Republike Hrvatske uz službenu delegaciju osobno doći i u u Okučane, te da će na taj način odati počast žrtvama.

Vojno-redarstvena akcija „Bljesak“ započela je 1. svibnja 1995., kada su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. Za samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom A3. Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak uspješne vojne operacije “Otkos 10” iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije. Potpuno oslobađanje zapadne Slavonije u zimu 1991. spriječilo je potpisivanje Sarajevskog primirja i dolazak mirovnih snaga UN-a.

U skladu sa strategijom odmazde osmišljenom u Beogradu, kao odgovor na operaciju Bljesak RSK i SVK izveli su terorističke napade na civilne ciljeve u hrvatskim gradovima. Građani Zagreba napadnuti su raketama s kazetnim punjenjem, a građani Karlovca i Siska topničkim granatama.

Krajiški predsjednik, Milan Martić se na radiju i televiziji otvoreno pohvalio kako je osobno izdao zapovijed za raketiranje. Martić je došao u Bosansku Gradišku i pred okupljenim vojnicima i civilima izjavio je da mu je žao, i da je zbog napada HV na njih osobno naredio raketiranje Zagreba. Upravo je to Martićevo javno hvaljenje postalo temelj Haške optužnice i jedan je od rijetkih primjera javnog hvaljenja ratnim zločinom.

Na suđenju za ratne zočine u Haagu je Milan Martić osuđen na 35 godina zatvora, u velikoj mjeri upravo zbog neselektivnog raketiranja Zagreba koje je prouzročilo civilne žrtve.