Može li Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ali i drugi zakoni prema kojima se ostvaruju razne povlastice za nacionalne manjine zahvaljujući povlaštenom položaju, biti polazna točka za poticanje korupcije, nepotizma i klijentelizma? U najnovijoj aferi “Po babi i stričevima” USKOK se, čini se, bavi upravo posljedicama i ovog zakona na terenu.

Sad bivši ministar Darko Horvat nalazi se u pritvoru pod sumnjom da je prilikom provedbe programa pod nazivom “Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina za 2018. godinu” sredstva dodjeljivao onima koji nisu prošli na natječaju. Pod sumnjom su još Ana Mandac, bivša pomoćnica ministra Horvata, bivši ministar Tomislav Tolušić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac, ravnateljica uprave za potpomognuta područja Katica Mišković i potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS).

Grmoja: “Zašto nije uhićen Pupovac?”

U transkriptima koji su se pojavili u javnosti spominju se i imena Milorada Pupovca i Dragane Jeckov.
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja u ponedjeljak je zapitao:

“Moje je pitanje zašto nije uhićen Milorad Pupovac jer je i on bio na sastancima gdje su se dogovarali poticaji tvrtkama koje ne zadovoljavaju kriterije. Ne samo on nego i zastupnica Dragana Jeckov. Očito je da Boris Milošević nije radio sam, nego po nalogu Milorada Pupovaca koji vuče sve konce mlađeg koalicijskog partnera SDSS-a.”

Kako su ušli u Sabor?

Kako smo pisali, na parlamentarnim izborima 2020. u XII. izbornoj jedinici, u kojoj nacionalne manjine biraju osam zastupnika, najviše glasova srpske nacionalne manjine dobili su kandidati Srpske samostalne demokratske stranke (SDSS) Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević. Pupovac je osvojio 10.733 glasa, Jeckov 8.376, a Boris Milošević 7.715 glasova.

Oni su ušli u saborske klupe jer im to omogućava Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

29 milijuna kuna više za manjine upravo u 2018.

Što se tiče aktualne afere, inkriminirano vrijeme je 2018. godina, kada je Darko Horvat postao ministar gospodarstva.

Kad je Sabor 2020. raspravljao o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i potrošenom novcu iz državnog proračuna za 2018. godinu, tadašnji ministar uprave Ivan Malenica izvijestio je kako je Vlada u 2018. poduzimala brojne aktivnosti u provedbi Zakona, na što je utrošeno nešto manje od 173.2 milijuna kuna, što je bilo 29 milijuna više u odnosu na godinu prije.

U svrhu provođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2018. utrošeno je ukupno 32.382.658 kuna, što je 20,9 posto više u odnosu na 2017. godinu – rekla je tada zastupnica Dragana Jeckov u ime Kluba zastupnika SDSS-a povodom izvještaja o provođenju, kao i o utrošku proračunskih sredstava za potrebe nacionalnih manjina u 2018. No naglasila je da su u izvješću korišteni podaci o izdacima za financiranje prava nacionalnih manjina vezani na prava iz drugih zakona, a ne na ona koja proizlaze iz Ustavnog zakona jer su sredstva za stambeno zbrinjavanje vezana uz Zakon o stambenom zbrinjavanju.

Prava i iz drugih zakona

– Isto se odnosi i na financiranje vjerskih zajednica, za što se sredstva osiguravaju temeljem ugovora sa vjerskim zajednicama te putem komisije za vjerske zajednice, a ne putem Ureda za ljudska prava. Iz izvješća proizlazi kako je za nacionalne manjine 15 milijuna kuna utrošeno na poziciji Ministarstva kulture te 35 milijuna kuna na poziciji Ministarstva obrazovanja, no nacionalne manjine nisu u cijelosti upoznate za što su ta sredstva utrošena – rekla je Jeckov.

– Pozitivan pomak vidi se u donošenju Operativnih programa za nacionalne manjine čija je osnovna svrha podizanje razine zaštite manjinskih prava s predviđenim aktivnostima i rokovima za realizaciju. Posebne pohvale za svoj rad zaslužuje Savjet za nacionalne manjine čiji su prijedlozi u okviru nadležnosti bili konstruktivni i usmjereni ka implementaciji UZ – ustvrdila je Jeckov u Saboru 2018. godine.

Nakon Jeckov u Saboru je tada HDZ-ov Stevo Culej kazao da SNV “milijune kuna ne troši na kulturu Srba i najranjivijih, već u onim selima oko Vukovara gdje je stradalo najviše Hrvata”.

Popis stanovništva

Kako smo pisali, na nedavnom popisu stanovništva su predstavnici srpske manjine zatražili i dobili da ih popisuju popisivači koji dolaze iz njihove nacionalne manjine.

“Popis stanovništva je od velike važnosti za pripadnike manjina, zato što su naša prava u velikoj mjeri određena brojkama i postotcima.”, rekla je SDSS-ova Dragana Jeckov.

“Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji. To je očita posljedica najobičnije političke trgovine”, komentirao je ugledni hrvatski demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc Stjepan Šterc, s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija, u razgovoru za Narod.hr činjenicu da će pripadnike srpske nacionalne manjine tijekom popisa stanovništva ove godine popisivati isključivo pripadnici iste etničke skupine.

Što se mijenja ako je neka nacionalna manjina zastupljena s više od 5% u općinama i gradovima?

Temeljem zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika – manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice.

Ako sudjeluju u stanovništvu općina i gradova sa više od 15%, te u županijama s više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.

U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima, odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se mora urediti statutom jedinice. Ako ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori.

Općine i gradovi u kojima pripadnici manjina u stanovništvu sudjeluju s više od 15 % te županije u kojima manjine sudjeluju s više od 5 %, odnosno jedinice koje imaju obvezu osigurati razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u predstavničkom tijelu obvezni su, planom prijama u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijma u službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.