Zapad će se umoriti od Ukrajine i morat će pregovarati s Putinom

Zašto sankcije Rusiji možda neće djelovati

Američki medij The Hill objavio je zanimljivu analizu vezano uz ukrajinsku ratnu krizu i proturusku sankcijsku politiku Zapada, iz koje izdvajamo najvažnije dijelove.

Zapadne sankcije Rusiji koje predvode SAD bez presedana usporedile su se s ekonomskim oružjem za masovno uništenje koje bi u konačnici uništilo rusko gospodarstvo. U stvarnosti, sankcije su poput mača s dvije oštrice – nanose bol Rusiji, ali i nameću troškove svojim pokretačima, piše The Hill.

Zapad je, zapravo, uhvaćen u zamku: sankcije i produbljivanje sukoba, pomažući u podizanju globalnih cijena roba i energenata, dovode do viših prihoda za Moskvu usprkos značajnom smanjenju njezina izvoza. A više međunarodne cijene, potičući inflaciju, znače političke probleme kod kuće za one koji stoje iza sankcija, navodi američki medij.

„Pogledajte još jedan paradoks: usprkos tome što je Rusija odsječena od svjetskih financijskih arterija, ruska rublja dramatično se oporavila kroz državnu intervenciju. Kao da signalizira kako Japan plaća cijenu  slijedeći vodstvo SAD-a u odnosu na Rusiju – japanski jen (treća valuta na svijetu kojom se trguje) potonuo je na 20-godišnju najnižu razinu u odnosu na američki dolar, rangirajući se ove godine kao najlošija od 41 valute koja se prati – lošija od rublje“, piše The Hill.

U međuvremenu, pobjegla inflacija i poremećaji u opskrbnom lancu prijete profitima zapadnih tvrtki, dok povećanje kamatnih stopa s ciljem obuzdavanja inflacije pogoršava lošu situaciju za potrošače. Uz velike ekonomske probleme, travanj je postao najgori mjesec za Wall Street od pada izazvanog pandemijom u ožujku 2020.

U prva dva mjeseca rata u Ukrajini, oni koji su uveli sankcije ironično su pomogli Rusiji da gotovo udvostruči svoje prihode na oko 62 milijarde eura od prodaje fosilnih goriva njima, navodi se u izvješću finskog  Centra za Istraživanje energije i čistog zraka. Prvih 18 uvoznika, s izuzetkom Kine, bili su oni koji su uveli sankcije, a samo na Europsku uniju (EU) otpada 71 posto kupnje ruskog goriva u tom razdoblju.

„Činjenica je da je Rusija najbogatija zemlja na svijetu kada su u pitanju prirodni resursi, uključujući i među najvećim svjetskim izvoznicima prirodnog plina, urana, nikla, nafte, ugljena, aluminija, bakra, pšenice, gnojiva i plemenitih metala poput paladija, koje je dragocjenije od zlata i uglavnom se koristi u katalitičkim pretvaračima“, navodi se dalje u tekstu.

Bez njihove krivnje, pravi gubitnici u sukobu između Rusije i NATO-a, nažalost, su siromašnije zemlje, koje snose najveći teret ekonomskih posljedica. Od Perua do Šri Lanke , rastuće cijene goriva, hrane i gnojiva potaknule su nasilne ulične prosvjede, koji su u nekim državama prerasli u stalna politička previranja. Dugovi mnogih siromašnih zemalja su se produbili.

Upotrijebivši cijeli niz svog ekonomskog oružja, Zapad je nastojao izazvati šok u Rusiji. No, poput oružanog sukoba, kao što pokazuje ruska invazija na Ukrajinu, sankcije su nepredvidive u oblikovanju ishoda i često dovode do neželjenih ili nepoželjnih posljedica.

Stiskanje velike sile, posebno one koja ima najveći arsenal nuklearnog oružja na svijetu, s gomilom oštrih sankcija, bremenito je opasnošću, pogotovo jer sve sofisticiranije i teže zapadno oružje ulazi u Ukrajinu, a Sjedinjene Države također isporučuju obavještajne podatke s bojišta, navodi The Hill u komentaru B. Chellaneya.

„Sankcije, signalizirajući dolazak nove ere unilateralizma predvođenog SAD-om, vjerojatno će oslabiti i u konačnici čak potkopati globalnu financijsku arhitekturu pod kontrolom Zapada koju bi trebali braniti. Opsežne sankcije, potaknuvši širu zabrinutost oko naoružanja, financija i njihovih implikacija za svaku zemlju koja se usudi prijeći američku crvenu liniju, stvorile su novi poticaj za nezapadne države da istraže uspostavu paralelnih aranžmana. Kina ne samo da će voditi ovaj proces, već će također izaći kao pravi pobjednik u sukobu NATO-a i Rusije“, navodi američki medij.

Bidenovo uvjerenje da bi se “ovaj rat mogao nastaviti još dugo” podupire predsjednik Združenog stožera general Mark Milley. No kako se sukob odugovlači, a efekti bumeranga sankcija produbljuju krizu troškova života, podjele u zapadnom taboru će se proširiti i nastupit će “umor od Ukrajine”. Zapadu će ostati malo izbora osim pregovarati s Putinom o okončanju sukoba, kako je predvidio Javier Solana, bivši šef NATO-a  i bivši španjolski ministar vanjskih poslova. Takvi pregovori bit će od vitalnog značaja za zaustavljanje uništenja Ukrajine i odvraćanje Europe od plaćanja glavne cijene, zaključuje se u analizi američkog medija.

Autor teksta, Brahma Chellaney,  je geostrateg i autor devet knjiga, uključujući nagrađivanu “Voda: novo azijsko bojno polje” (Georgetown University Press).