Zelenski odustaje od članstva u NATO-u u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva

Ukrajina je spremna odustati od svoje težnje za članstvom u NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva Zapada, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski uoči razgovora s američkim izaslanicima u Berlinu. Ovaj potez označava značajnu promjenu u strategiji Ukrajine, koja je do sada smatrala članstvo u NATO-u ključnim za zaštitu od ruskih napada. Ambicija ulaska u savez bila je i dio ukrajinskog ustava. Time se djelomično ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, dok Kijev dosad nije pristajao na ustupke teritorija Moskvi.

U nedjelju je Zelenski naglasio da su sigurnosna jamstva SAD-a, Europe i drugih partnera, umjesto članstva u NATO-u, kompromis s ukrajinske strane.

"Od samog početka želja Ukrajine bila je pridružiti se NATO-u, to su stvarna sigurnosna jamstva. Neki partneri iz SAD-a i Europe nisu podržali taj smjer", rekao je odgovarajući na pitanja novinara u WhatsApp grupi.

"Danas su stoga bilateralna sigurnosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članku 5. za nas od SAD-a te sigurnosna jamstva od europskih kolega, kao i drugih zemalja poput Kanade i Japana – prilika za sprječavanje još jedne ruske invazije", dodao je.

"I to je već kompromis s naše strane", istaknuo je Zelenski, dodajući da bi sigurnosna jamstva trebala biti pravno obvezujuća. Predsjednik je ranije pozvao na "dostojanstven mir" i jamstva da Rusija neće ponovno napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanak s američkim izaslanicima i europskim saveznicima u Berlinu, u nastojanju da okonča najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da potpiše mirovni sporazum, koji je u početku podržavao zahtjeve Moskve, Zelenski je optužio Rusiju za odugovlačenje rata putem smrtonosnih bombardiranja gradova i uništavanja ukrajinske energetske infrastrukture.

Iako točan sastav sudionika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije objavljen, američki dužnosnik potvrdio je da Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner putuju u Njemačku na razgovore s Ukrajincima i Europljanima.

Odluka o slanju Witkoffa, koji je prethodno vodio pregovore s Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, tumači se kao znak da Washington vidi priliku za napredak gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.

Zelenski je rekao da Ukrajina, SAD i europski partneri razmatraju plan u 20 točaka, čiji će konačni cilj biti dogovoreni prekid vatre. Napomenuo je da Kijev zasad nema izravne razgovore s Moskvom.

"Prekid vatre duž trenutačnih linija fronti bio bi poštena opcija", rekao je Zelenski. Rusija traži povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova istočnih regija Doneck i Luhansk koje Ukrajina još drži.

"Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uvjetima i spremni smo raditi što je moguće konstruktivnije. Idući dani bit će ispunjeni diplomacijom. Iznimno je važno da ona donese rezultate", napisao je Zelenski ranije na X-u.

Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak ugostio je ukrajinskog predsjednika i europske čelnike na summitu u Berlinu, što je najnoviji u nizu javnih izraza potpore saveznika Kijevu.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na usavršavanju američkog prijedloga koji je prema nacrtu iz studenog predviđao da Kijev ustupi više teritorija, odustane od ambicije pridruživanja NATO-u i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga. Europski saveznici ocijenili su ovo "kritičnim trenutkom" koji bi mogao oblikovati budućnost Ukrajine i nastoje koristiti zamrznutu imovinu Ruske središnje banke za financiranje ukrajinskog vojnog i civilnog proračuna.

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je Witkoffa i Kushnera prije u prosincu. Kremlj je sastanak ocijenio "konstruktivnim", iako nije zabilježen veći napredak.

Zelenski je dodao da su stotine tisuća ljudi još uvijek bez struje nakon ruskih napada na energiju, grijanje i vodu diljem Ukrajine, priloživši fotografije uništenih i zapaljenih objekata.

"Rusija odugovlači rat i nastoji nanijeti što više štete našem narodu", rekao je.
"Rusi su ovog tjedna lansirali više od 1500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih zračnih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu", dodao je.