Željko Cvrtila: Još nije vrijeme za potpunu zabranu javnih okupljanja, no treba ih ograničiti

Nakon što je u utorak potvrđen prvi slučaj zaraze korona virusom u Hrvatskoj, u srijedu još jedan, provode se brojne mjere opreza, a nagađa se i o zabrani okupljanja na javnim mjestima. Je li, s obzirom na trenutnu situaciju, razinu sigurnosti potrebno podići na veću razinu i ograničiti, ili u potpunosti zabraniti javna okupljanja pitali smo Željka Cvrtilu, stručnjaka za sigurnost.
Mišljenja je kako ih nije potrebno u potpunosti zabraniti nego ograničiti.
"Možda još nije vrijeme za potpunu zabranu. Do zabrane će doći ako se pojavi više slučajeva oboljelih", rekao je Cvrtila za portal Direktno.
Mjere zabrane provodit će se ako hodogram kretanja zaraženih osoba bude izvan kontrole:
"Ako se više ne bude mogao utvrđivati hodogram kretanja morat će se uvesti zabrana. Sada je to kretanje na manjim i određenim područjima koja su poznata jer je riječ o samo dva slučaja".
To se, zaključuje Cvrtila, ''još uvijek donekle može držati pod kontrolom, no problem će se pojaviti kada broj zaraženih bude znatno veći od broja evidentiranih. Jednostavno će se morati ići u tom smjeru, najprije ograničavanja, a onda i zabrane.
Sportska događanja, kazališta, kina, muzeji... brojna su mjesta i događanja na kojima se okuplja veliki broj ljudi i potencijalna su žarišta daljnjeg rapidnog širenja korona virusa''.
Naš sugovornik je uvjeren kako se još dugo neće moći držati pod kontrolom, a organizatori događanja trebali bi biti u stalnom kontaktu s Centrom za krizna stanja.
"Morat će se koordinirati sa stožerom i biti u stalnom kontaktu kako bi pravodobno mogli reagirati. Dok imaju pod kontrolom hodogram oboljelih, to nije potrebno", zaključuje Cvrtila.
No, bez obzira na situaciju 'pod kontrolom' odlaske na takve prostore, radi bliskih kontakata, građani bi trebali samoinicijativno smanjiti, barem dok se ne vidi kako će se tijek bolesti razvijati.
Preporuka je i našeg sugovornika kako bi mjere druženja i okupljanja trebalo ograničiti.
Na hrvatskim graničnim prijelazima provode se adekvatne mjere kontrole ljudi koji dolaze iz zaraženih područja.
'Granice ne treba zatvarati'
Na pitanje u kojem bi se trenutku granice trebale zatvoriti, Cvrtila odgovara:
"Ne bi ih trebalo zatvoriti i vjerujem kako se u sadašnjoj fazi to neće dogoditi. Koliko mi je poznato, niti jedna granica nigdje u svijetu još nije zatvorena. Zatvaranje granica izazvalo bi kolaps gospodarstva", rekao je Cvrtila.
Nastavlja i dalje:
''Sadašnjim kontrolama na granici virus se ne može zaustaviti i ne može se zaključiti je li netko zarazan ako mu se mjeri temperatura i uzima u obzir parametar da je bio na zaraženom području.
Česte su situacije da je čovjek iz Italije otputovao, primjerice, u Njemačku i ne uzima ga se u obzir kao da dolazi sa suspektnog područja i nad njime se ne provode mjere.
Treba provoditi više različitih mjera i s više aspekata, uzeti u obzir i stanje i kretanje putnika kako bi se pojačala kontrola i izbjegla zaraza i njeno daljnje širenje'', zaključuje Cvrtila.
Izvor:Direktno.hr/Foto:FaH
Više iz kategorije: VIJESTI

Psihijatar: Društvo je zatrovano agresijom, nije lako imati 15 godina

Poznati voditelj šokirao svijet: ‘Prošao sam četiri egzorcizma i nije prestalo’

16. prosinca proglašen Danom hrvatskih branitelja Istarske županije

Uhićen Vuk Vuković: SAD ga tereti za prijevaru

11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

POČAST BRANITELJIMA Prisjetili se 185 policajaca koji su prije 35 godina otišli prema Gradu Heroju

11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

35 godina čekaju pravdu: Brat Jean-Michela Nicoliera nakon vijesti o Štuki poručio: „Nismo odustali, ići ćemo do kraja“

Novi udar na vrhu ŽNS-a: Vučemilović-Šimunović ne priznaje smjenu, institucije dobivaju slučaj u ruke

Branitelji poludjeli zbog išaranih murala: ‘Već smo vidjeli taj potpis, radi se o istoj skupini ljudi’

JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira
Prikazano 12 od 108577 članaka.
