VIJESTI Najčitanije

Žene koje je rat prešutio: Supruge hrvatskih branitelja između PTSP‑a, nasilja i zaborava

Žene koje je rat prešutio: Supruge hrvatskih branitelja između PTSP‑a, nasilja i zaborava
Na istoku Hrvatske postoje rane koje ne zarastaju, samo mijenjaju oblik. One se više ne vide u rovovima, u granatama i sirenama, nego u šutnji za obiteljskim stolom, u pogledu preko puta ulice kada prođe onaj koji je nekoć maltretirao, odvodio, silovao – i danas mirno šeta, zaštićen godinama šutnje i sustavom koji ga je naučio da mu se ništa neće dogoditi. U toj istoj ulici odrastaju djeca koja nikad nisu vidjela rat, ali ga cijeli život dišu.

PTSP u našim obiteljima odavno više nije “problem branitelja”. On se uvukao u DNK čitavih generacija, u odnose između roditelja i djece, u brakove koji su pukli pod teretom neizgovorenoga, u tijela koja obolijevaju prije vremena. Djeca koja su gledala očeve kako se vraćaju iz logora, majke koje su šutjele o silovanjima, obitelji koje su se vraćale na ognjišta gdje su ih dočekali isti oni ljudi koji su ih ponižavali – sve su to slojevi iste traume koja se prelijeva iz generacije u generaciju. U istočnoj Slavoniji to nije teorija, nego svakodnevica: mirna reintegracija spasila je mnoge živote, ali je i mnogima slomila duh, ostavila ih da žive rame uz rame s agresorima, pa i ratnim zločincima, i da tu nepravdu “nauče gutati”.

Slavonac koji je odrastao na krilatici “tuđe me ne zanima, ali svoje ne dam” danas često živi kao netko tko je i svoje morao prešutjeti. Mnogi su se vratili u porušene kuće i našli svoju odjeću na tuđim tijelima, svoje bicikle koje su vozila djeca agresora, svoje ulice pod patronatom onih koji su jučer nosili odore paravojski, a danas uniforme hrvatskih institucija. 

Osobno svjedočanstvo psihologinje i psihoterapeutkinje Emine Baldasari

“Kada sam se s obitelji, nakon mirne reintegracije, vratila u razrušenu kuću u istočnoj Slavoniji, pred nama je predstojalo izazovno razdoblje. S jedne strane tu je osjećaj velike sreće povratka i konačnog kraja čekanju „kad ćemo se vratiti“, a s druge strane suočavanje sa stvarnošću materijalne razrušenosti i gubitka, koji ni na koji način nisu bili mjerljivi s gubitkom života članova obitelji. No, tu je i dio o kojem se manje priča, a to je suočavanje s ljudima, nekadašnjim „komšijama“ koji su cijelo vrijeme bili na okupiranom području, pri tome vrlo izmjenjenog govora, naglašenog pričanja ekavicom, koja prije rata nije bila dio njihova govora. Isti ti ljudi tada se ne suzdržavaju od verbalnih i neverbalnih provokacija, no djeluju vrlo slobodno i sigurno, za razliku od nas povratnika. Pa tako svaki dan prepoznate po nešto svoje ili na njima ili na njihovim kućama, što su pokrali, a kasnije u susjedskom razgovoru rekli da su to oni „samo posudili, kako bi se spasili od štete“. To zna izazvati popriličnu konfuziju, jer kad se nešto uzme na čuvanje, ono se, pretpostavljate, ne koristi, a onda se i možda u jednom trenutku vrati. No, kao što se materijalni gubitak ne može mjeriti s gubitkom članova obitelji, tako se ne mogu ni prepoznavanje „posuđenih stvari“ mjeriti sa sretanjem čovjeka koji živi u vašoj ulici  mirnim životom starijeg čovjeka (sada je pokojni, umro je ranih 2000-ih),a zapravo se radi o silovatelju žena za vrijeme okupacije. Isti nikada za taj zločin nije odgovarao. I to stvara ogromnu frustraciju.

Sada možete zamislite veterana Domovinskog rata s PTSP-om koji se vratio obnoviti svoju kuću od rata i nađe se u takvom okruženju. Osim što je oštećen od rata, on doživljava „okidače“ na svakom području. Susreće se s nepradvom na svim razinama društva, od egzistencijalne do socijalne. I u svemu tome je njegova obitelj s njim. Kako je njemu? Kako je njegovoj ženi? „Kako je lijepo njegovoj djeci’“. Kako si to objasniti? Čak je nekako pomalo bezobrazno pitati je li bilo sekundarne traumatizacije”, zaključuje Baldasari.

Zašto Slavonac šuti: mentalitet, žrtva i mirna reintegracija

„U Domovinskom ratu različiti su dijelovi Hrvatske bili različito pogođeni. I onda možemo reći da su različiti stupnjevi ili nivoi traumatizacije. Što je traumatizacija „gora“, to je stanje žrtve izraženije. A jedna od važnih karakteristika žrtve je naučena bespomoćnost, što god učini, neće je spasiti. Nema koga zvati u pomoć. Ne može se suprotstaviti jer je slabija, ne može pobjeći jer je zarobljena (što realno, što u stavu), i što joj preostaje? Smrznuti se, odnosno „ušutjeti“ i učiniti se „nevidljivom“.

Nadalje, osim što su različiti dijelovi Hrvatske različito bili pogođeni ratom; tako su bili na drugačiji način obranjeni i na kraju oslobođeni, odnosno povrat teritorija događao se na drugačiji način. Istočna Slavonija nije oslobođena akcijama poput „Bljeska“ i „Oluje“, već mirnom reintergarcijom,  i kao što ste napomenuli – Slavonac koji je odrastao na krilatici “tuđe me ne zanima, ali svoje ne dam” danas često živi kao netko tko je i svoje morao prešutjeti. Mnogi su se vratili u porušene kuće i našli svoju odjeću na tuđim tijelima, svoje bicikle koje su vozila djeca agresora, svoje ulice pod patronatom onih koji su jučer nosili odore paravojski, a danas uniforme hrvatskih institucija. – pa se onda i sama teza „Slavonac šuti“ može s psihološko sistemskog aspekta prikazati i kroz jačinu traumatizacije kojemu je to područje Hrvatske bilo izloženo. Dugo je „vladala“ bespomoćnost i posljedični doživljaj „zaboravljenosti i ostavljenosti“, objašnjava psihologinja Baldasari ono što je teško pojmiti nekome koga Domovinski rat nije okrznuo.

Žene koje je rat prešutio

Posebno bolno mjesto u toj priči zauzimaju žene: silovane u ratu, godinama neshvaćene i stigmatizirane, često prisiljene šutjeti i o vlastitoj traumi i o traumi supruga koji je prošao logor ili bojište. Njihova tijela pamte nasilje, njihova psiha nosi teret srama koji nije njihov, a društvo ih je predugo promatralo kroz prizmu predrasuda, izostale su sustavne podrške, suočile su se s birokratskim procedurama koje su ih dodatno lomile. Mnoge od njih su, uz brigu o djeci i bolesnim muževima, dočekale razvod, teške bolesti i egzistencijalni ponor. One su, uz djecu poginulih i nestalih, najtiši svjedoci Domovinskog rata.

“Nerijetko je kod žena koje su bile silovane u Domovinskom ratu vladala konspirativna šutnja u obitelji. Članovi obitelji i po 20 i više godina nisu znali što se događalo njihovim ženama, majkama, sestrama. Neki su i umrli, a da to nisu saznali. Imamo tajnu. Ali, to što se ne priča tome i što vlada „šutnja“, ne znači da to djeca na neki način ne osjete. S druge strane šutnje, mogao se naći i drugi način suočavanja s događajima iz prošlosti, a to je pretjerana verbalizacija, koji je pak s druge strane osobe stalno držao u svojevrsnom vremenskom zastoju, a godine su prolazile. Ostali su „tamo i tada“, a njihovi članovi obitelji željeli su biti u „ovdje i sada“ i ići prema budućnosti.”, kaže Baldasari i dodaje: „Onda uz ranije navedeno, nerijetko se javljaju i povremena neprimjerena reagiranja od strane žrtve, kada ista u svom gradu ili selu sretne svog počinitelja, nebitno kako i gdje. I kako onda na to gleda društvo? Nekadašnji počinitelj postaje žrtva, a žrtva je ona koja je naglo i impulzivno reagirala. Opet dodatna frustracija. Ponavljanje nepravde, frustarcije i pitanje smisla.”

Ljubav na mjestu rane: mogućnost iscjeljenja

Silovane žene su, uz mužev PTSP, nosile i nose i vlastitu, gotovo neizrecivu traumu. Žene su pokušavale ponovno ostvariti intimnost s čovjekom kojeg vole, no njihovo tijelo pamti nasilje, gađenje, strah. Njihova je svakodnevica često bila borba s vlastitim tijelom, vjerom, krivnjom, sramom – ali i s društvom koje ih predugo nije htjelo vidjeti. U nekim pričama upravo je strpljenje, nježnost i ljubav supruga bilo ono što je napravilo razliku – ‘na mjestu najdublje rane ponovno se počela primati ljubav i tu je, polako, milimetar po milimetar, počelo iscjeljenje’ kako kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Emina Baldasari.

“Mislim da se zaista treba poslušati, čuti i doživjeti osobu koja je živjela s duboko traumatiziranom osobom kako bi se shvatilo da je i njezin psihofizički integritet itekako bio ugrožen. Žene koje su bile silovane u ratu imale su jako puno poteškoća s ostvarivanjem ponovnih intimnih odnosa s vlastitim suprugom. No, ono što je vrlo interesantno jeste da razlika koja je činila razliku i što je pomoglo u „ozdravljenju“ tih žena, bili su upravo odnosi s njihovim partnerima. Možda je to pretenciozna riječ, ali olakšalo je to koliko je strpljenja, podrške i ljubavi je pružio suprug ili partner. Jer u području na kojem je ranjena tolikom povredom, ona je ponovno počela primati ljubav. 

Isto tako važno je spomenuti žene koje su uspjele iznaći snagu u sebi i biti uz svoje muževe koji su prošli strahote – u logorima, na bojištima… Bez obzira što su oni bili u obrambenoj vojsci – Domovinski rat bio je obrambeni rat – svaki taj čovjek moguće je i ubio. I onda dolazimo do drugog, moralnog pitanja. Bez obzira što je on usmrtio čovjeka koji bi možda njega na kraju usmrtio, morao je nastaviti živjeti s nekom smrti na duši“, zaključuje Baldasari.

Budućnost djece rata: tiha trauma novih generacija

I zato ovo nije samo priča o prošlosti, nego o budućnosti – o generacijama koje odrastaju u sjeni rata kojeg se jedva i sjećaju, ali ga nose u sebi. O djeci koja nisu upoznala svoje očeve, ali osjećaju prazninu na mjestu gdje bi trebala stajati slika, zagrljaj, sjećanje. O obiteljima u kojima se “tajna nosi u grob”, ali je osjeća svako dijete koje raste u atmosferi konspirativne šutnje ili, s druge strane, u bujici nefiltriranih ispovijesti koje ničemu ne pomažu. O Slavoniji u kojoj se previše pije, prerano umire i previše šuti – i u kojoj je transgeneracijski prijenos traume postao nevidljivi, ali razorni dio svakodnevice.

Ovaj je članak objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinske izvrsnosti.

Projekt “Tišina iza vrata: Suživot s PTSP-om u obiteljima hrvatskih branitelja”. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.

Izvor:cronika.hr/Foto:Snimka zaslona

#žene #ptsp #Domovinski rat

Više iz kategorije: VIJESTI

GOTOVINA I MARKAČ OSLOBOĐENI – Na današnji dan 2012. donesena povijesna presuda hrvatskim generalima

GOTOVINA I MARKAČ OSLOBOĐENI – Na današnji dan 2012. donesena povijesna presuda hrvatskim generalima

Dana 16. studenoga 2012. Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ukinulo je osuđujuće presude Anti Gotovini i Mladenu Mark...

prije 3 min
DVIJE VUKOVARSKE BOLNICE, DVIJE TRAGEDIJE: Što se dogodilo s ranjenicima iz vukovarske bolnice i Borovo Commercea

DVIJE VUKOVARSKE BOLNICE, DVIJE TRAGEDIJE: Što se dogodilo s ranjenicima iz vukovarske bolnice i Borovo Commercea

Vukovar je tijekom opsade imao dvije važne lokacije zdravstvene skrbi: glavnu ratnu bolnicu u središtu grada i pričuvnu ratnu bolnicu u zgradi Borovo Co...

prije 25 min
S MORA DAR ZA VUKOVAR: večer domoljubne pjesme i poezije uz Danicu Bartulović

S MORA DAR ZA VUKOVAR: večer domoljubne pjesme i poezije uz Danicu Bartulović

Gradska knjižnica Kaštela i Društvo za esperanto „Split” organiziraju večer domoljubne pjesme i poezije „S mora dar za Vukovar”, posvećenu sjećanju na ž...

prije 43 min
Sandra je u Vukovaru proživjela užas nad užasima pa završila u logoru: ‘Silovali su, čula sam kako spominju jedno ime’

Sandra je u Vukovaru proživjela užas nad užasima pa završila u logoru: ‘Silovali su, čula sam kako spominju jedno ime’

Sandra u svojoj borbi ne pristaje na šutnju, vrlo aktivno progovara kroz Udrugu djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata na čije...

prije 1 h
Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinjeIstaknuto Najčitanije

Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Akcija je podijeljena u dva dijela te uključuje prikupljanje donacija za životinje putem prepoznatljivih WOOF-WOOF kutija i održavanje dobrotv...

prije 1 h
Tko će platiti novu pomoć Ukrajini? Neke države odbijaju sudjelovati, Merz zaprijetio

Tko će platiti novu pomoć Ukrajini? Neke države odbijaju sudjelovati, Merz zaprijetio

Komisija bi prijedlog trebala predstaviti državama članicama u srijedu, dok se Kijev priprema za zimu koju dužnosnici opisuju kao najtežu od početka rus...

prije 1 h
Hrvatska nakon velike patnje srušila Čehe, ostaje puno upitnika!

Hrvatska nakon velike patnje srušila Čehe, ostaje puno upitnika!

Kako su “Vatreni” otvorili Ligu nacija, tako su je i zaključili, pobjedom protiv Češke. Nakon što su u prvom kolu koncem rujna u Pragu slavili s 2-1, od...

prije 1 h
Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991.

Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991.

Bitka za Vukovar oživjela je u svom najautentičnijem obliku na tribini u organizaciji Domovinskog pokreta, održanoj u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vuko...

prije 1 h
Prizor iz Vukovara koji nadilazi  rivalstva: Navijačke skupine zajedno odale počast žrtvama Vukovara

Prizor iz Vukovara koji nadilazi rivalstva: Navijačke skupine zajedno odale počast žrtvama Vukovara

O zajedničkom odavanju počasti izvijestila je Torcida putem društvenih mreža, istaknuvši važnost zajedništva i sjećanja na žrtvu grada heroja."U dogovor...

prije 14 h
BRANIO VUKOVAR / Crnogorac otkrio pozadinu iznenadnog Merčepova poteza: 'Ubili bi ga, bili su veliki novci u igri'

BRANIO VUKOVAR / Crnogorac otkrio pozadinu iznenadnog Merčepova poteza: 'Ubili bi ga, bili su veliki novci u igri'

Za vukovarskog branitelja Ranka Mugošu, iako nije bio rođenjem Vukovarac već korijene vuče iz Crne Gore u kojoj je proživio godine ranog djetinjstva, ni...

prije 15 h
Ubojit dvojac za nuklearni štit Europe: Što može nova nuklearna raketa na novom Rafaleu?

Ubojit dvojac za nuklearni štit Europe: Što može nova nuklearna raketa na novom Rafaleu?

Francuska ne čeka budućnost spremna na kompromise, već u potpunosti obnavlja svoju zračnu komponentu nuklearnog odvraćanja. Cilj je jasan, a to je do 20...

prije 15 h
PRIVELI OSMORKU / Estonija zatvara se granice s Rusijom, ova kap je prelila čašu: 'Neće proći bez odgovora'

PRIVELI OSMORKU / Estonija zatvara se granice s Rusijom, ova kap je prelila čašu: 'Neće proći bez odgovora'

Estonija je potvrdila u nedjelju da će početkom prosinca zatvoriti granične prijelaze s Rusijom nakon što je rusku vojnu obavještajnu službu GRU optužil...

prije 15 h

Prikazano 12 od 111110 članaka.