ZLOKOBNA PRIJETNJA NY Times: U slučaju američkog napada, Iran i saveznici bi mogli napasti ciljeve i u Europi!

Raste promet presretnutih poruka, proxy skupine navodno pojačavaju pripreme za koordinirane terorističke akcije

Američki i drugi zapadni sigurnosni dužnosnici kažu kako prate vrlo zabrinjavajuće pokazatelje prema kojima bi Iran mogao usmjeravati svoje posredničke skupine da izvode - kako se navodi - terorističke napade na američke ciljeve u Europi i na Bliskom istoku ukoliko predsjednik Donald Trump naredi opsežne napade na Iran.

Dužnosnici, koji su govorili za The New York Times pod uvjetom anonimnosti o povjerljivim obavještajnim procjenama, navode kako zasad nisu otkrili da se radi na nekakvim konkretnim planovima napada, no ističu da pojačana "komunikacijska aktivnost" - što je obavještajni žargon za elektroničko presretanje komunikacija terorista - upućuje na određenu razinu planiranja i koordinacije napada.

Prijetnje su, kako navode, brojne. Među obavještajnim i protuterorističkim dužnosnicima postoji zabrinutost da bi Teheran mogao aktivirati hutističke pobunjenike u Jemenu kako bi ponovno pokrenuli napade na brodove na zapadnoj trgovačkoj ruti u Crvenom moru.

Također postoji zabrinutost u Europi da bi uspavane ćelije šijitske militantne skupine Hezbolah u Libanonu, pa čak i Al-Qaide ili njezinih ogranaka, mogle primiti naređenje da izvedu napade na američke baze ili veleposlanstva. Jedan visoki američki dužnosnik kaže da vladini analitičari prate "veliku količinu" aktivnosti i planiranja, ali da nije jasno što bi moglo pokrenuti napad.

Američke snage na Bliskom istoku

Foto:  Christian Kibler/Afp

"Iran može djelovati preko posrednika kako bi izveo terorističke napade koji bi povećali troškove bilo koje američke vojne kampanje", rekao je Colin P. Clarke, izvršni direktor Soufan Centra, obavještajne i konzultantske tvrtke sa sjedištem u New Yorku.

Nije to Venezuela

Istovremeno, neizvjesnost dodatno otežava planiranje rata u Trumpovoj administraciji. Nejasnoće oko još neobjavljenih ciljeva Donalda Trumpa - a opcije se kreću od ograničenih napada na vojne ciljeve do svrgavanja iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija - mogle bi navesti iransku vladu da američku ofenzivu prepozna kao egzistencijalnu prijetnju.

Kao rezultat toga, Iran bi mogao eskalirati sukob protiv Sjedinjenih Država i Izraela na način na koji to nije učinio tijekom njihovih napada u lipnju prošle godine ili nakon što je američka vojska 2020. godine ubila generala Qassema Suleimanija, čelnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

U sklopu jačanja vojnih snaga na Bliskom istoku posljednjih tjedana, Pentagon je ubrzano rasporedio dodatne sustave Patriot i druge proturaketne obrambene sustave kako bi zaštitio 30.000 do 40.000 američkih vojnika stacioniranih u regiji. No, teroristički napad vjerojatno bi za cilj imao manje zaštićene mete. "Ako je američka vojna kampanja protiv Irana pitanje egzistencije za vrhovnog vođu i najviše članove IRGC-a, u potpunosti očekujem da će Teheran narediti terorističke napade u inozemstvu, uključujući i Europu", kaže Clarke.

Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln u blizini Irana

Foto:  Sonny Escalante/Afp

Jedan visoki zapadni dužnosnik rekao je da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u Europi i na Bliskom istoku itekako svjesni prijetnje mogućih "hibridnih odgovora" - uključujući terorističke napade - te da zapadne vlade "kontinuirano preispituju" obavještajna izvješća o tim prijetnjama, kako piše NYT.

U petak je vodeći demokrat u Odboru za oružane snage američkog Senata, senator Jack Reed, upozorio Trumpovu administraciju na rizike napada na Iran u nadolazećim danima. "Vojni napadi na Iran riskirali bi širenje regionalnog rata, ugrozili američke snage diljem Bliskog istoka i destabilizirali globalna tržišta na načine koji bi naštetili svakom prosječnom Amerikancu", izjavio je Reed. "Prije nego što se razmotri bilo kakva vojna akcija, predsjednik Trump se mora obratiti američkom narodu, objasniti zašto je sukob nužan, iskreno govoriti o rizicima i troškovima te predstaviti jasnu strategiju s definiranim krajnjim ciljem", poručio je Reed, inače bivši časnik 82. zračno-desantne divizije.

Sigurnosni stručnjaci također upozoravaju da bi napad na Iran bio znatno složeniji od vojne operacije u Venezueli u siječnju radi zaboravljanja predsjednika Nicolása Madura te da bi mogao potencijalno uvući Sjedinjene Države u dugotrajan sukob. Iako su iranski proxyji u regiji - Hamas, Hezbolah, hutisti i vlada Bašara al-Asada u Siriji - tijekom protekle godine ili oslabljeni ili, poput Asada, svrgnuti, ono što je od toga preostalo i dalje predstavlja značajnu potencijalnu prijetnju Amerikancima i američkim interesima, osobito na Bliskom istoku, upozoravaju američki i zapadni dužnosnici.

Opasnost od ‘probuđene‘ Al-Qaide

"Iranska globalna ‘osovina otpora‘ znatno je oslabljena u područjima neposredno uz teritorij Izraela, ali je i dalje sposobna djelovati izvan tog dosega, u zemljama poput Iraka i Jemena, pa čak i dalje, gdje je prisutnost ranije bila manja, ali i dalje značajna", objašnjava William F. Wechsler, viši direktor programa za Bliski istok pri Atlantskom vijeću i bivši visoki dužnosnik Pentagona za protuterorističku politiku.

Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln u blizini Irana

 Foto: Daniel Kimmelman/Afp

Povećani rizici vezani uz Iran i njegove posrednike pojavljuju se u trenutku kada su američki i zapadni vojni i protuteroristički dužnosnici već na oprezu zbog naznaka koje su se pojavile posljednjih mjeseci o mogućnosti napada s velikim brojem žrtava, a koji bi navodno mogla izvesti Al-Qaida u Europi. Prema zapadnim obavještajnim analitičarima, Al-Qaida nastoji izvesti napad kako bi ostala relevantna i privukla nove sljedbenike. "Ambicije Al-Qaide za vanjske operacije ostale su visoke i mogle bi još rasti", zaključuje se u protuterorističkoj procjeni Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda objavljenoj ranije ovog mjeseca.

FBI je objavio fotografiju Saifa al-Adela, de facto čelnika te terorističke organizacije, koji se nalazi u Iranu. U slučaju rata između Irana i Sjedinjenih Država, neki analitičari vjeruju da bi operativci Al-Qaide mogli dobiti nalog za izvođenje terorističkih napada u Europi ili na Bliskom istoku. Prošle godine postojala je povećana zabrinutost da skupina planira napad, rekao je jedan savezni sigurnosni dužnosnik.

U izvješću Vijeća sigurnosti UN-a o protuterorizmu iz prošlog srpnja zaključuje se da je al-Adel naložio dvojici visokih suradnika "ponovno aktiviranje ćelija u Iraku, Sirijskoj Arapskoj Republici, Libiji i Europi". Taj potez, kako se navodi u izvješću, pokazuje "kontinuiranu dugoročnu namjeru Al-Qaide da provodi vanjske operacije", kako piše NYT.